Ndepụta mmiri mmiri na ọdọ mmiri na Nigeria
A na-eji Ihe mgbochi mmiri na ọdọ mmiri na Naịjirịa maka ịgba mmiri, inye mmiri, mmepụta mmiri - ọkụ eletrik ma ọ bụ ngwakọta nke ndị a. Ha dị mkpa karịsịa n'akụkụ ugwu nke mba ahụ, ebe mmiri ozuzo dị ala.
Ọlụ ngo nke ìhè mgbochi mmiri Niger, [1] bụ usoro nke ihe mgbochi mmiri atọ na ọdọ mmiri e wuru na ọkara nke abụọ nke narị afọ nke iri abụo na steeti Kwara, Niger, na Kebbi, n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ Naijiria, na osimiri Niger na Kaduna. E wuru nke mbụ n'ime ọdụ ụgbọ mmiri ahụ na Kainji n'afọ 1969. Ọdọ mmiri ya, Ọdọ Mmiri Kainji, na-akwado ọrụ ịgba mmiri na ịkụ azụ na steeti ndị ọ dị. N'akụkụ ọdịda anyanwụ ya, Ogige Ntụrụndụ Ọdọ mmiri Kainji, gụnyere ebe nchekwa egwuregwu Borgu na Zugurma, akwalitewo ụlọ ọrụ njem nleta. A rụchara ihe mgbochi mmiri na ụlọ ọrụ ọkụ eletrik dị na Jebba, otu narị na atọ kilomita (mi iri isii ) site na mgbochi mmiri Kainji , n'afọ 1984, na ihe mgbochi na Shiroro Gorge na Osimiri Kaduna, n'ebe ọdịda anyanwụ nke Bida na steeti Niger, malitere ọrụ n'afọ 1990.[2]
Nnyocha ahụ kpughere na e nwere nnukwu narị atọ na iri abụọ nà atọ, nke dị n'etiti na obere ihe mgbochi mmiri, nke e wuru ma na-arụ ọrụ na Naịjirịa. Ha nwere ikike nchekwa zuru oke nke ihe karịrị iri atọ ugboro otu narị na iteghete m3. Pasent iri asatọ na ise nke nnukwu ọdụ ụgbọ mmiri dị na mpaghara Sudano-Sahelian nke mba ahụ.[3]
Pasent iri asaa na itoolu nwere ihe ndị na-enye mmiri n'ụlọ na ụlọ ọrụ mmepụta ihe, [3] ebe pasent iri atọ na atọ nwere ịgba mmiri dị ka isi ihe a na-eji eme ihe; pasent iri abụọ na itoolu bụ maka ịkụ azụ, pasent iri na isii maka ntụrụndụ na pasent anọ bụkwa maka mmepụta ọkụ eletrik (HEP). Ihe mgbochi mmiri atọ kachasị ukwuu na-arụ ọrụ ma na-achịkwa mmiri nke osimiri Niger na Kaduna. Kainji, Jebba na Shiroro dam nwere ngụkọta nke ijeri cubian irí na asatọ mara isii ukwu àlà) na ngụkọta ike nke MW Otu puku, narị iteghete na iri abụọ. Enwere ike ịkewapụta ihe mgbochi mmiri na Naịjirịa n'ụdị dị iche iche, dị ka ọdịdị, afọ, ebumnuche, wdg. Ihe mgbochi mmiri ndị a na-ahụkarị bụ obere ihe mgbochi nke ihe mgbochi mgbochi mmiri dị n'etiti nwere nnukwu ihe mgbochi ole na ole. Enwere ike ịkọwa nke a n'ihi ọnụahịa ha, ọchịchọ ha na nnweta ala. Usoro nke ebe nchekwa mmiri dị na Naịjirịa dabere na mpaghara ahụ bụ n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ, n'ebe ọwụwa anyanwụ, n"ebe ugwu etiti, n'etiti ndịda ọdịda anyanwụ na ndịda. Ụfọdụ n'ime ihe mgbochi mmiri ndị a adaala (na-arụ ọrụ, na-arụ ọrụ na nhazi) n'afọ ndị gara aga n'ihi enweghị mmezi kwesịrị ekwesị. E kwubiri na ịkọwa ihe mgbochi mmiri na Naịjirịa dabere na ọtụtụ ihe, dị ka nnweta ala, ebumnuche, mkpa mmiri, ihe ndị metụtara gburugburu ebe obibi na iwu gọọmentị.
Tebụl dị n'okpuru na-egosi ụfọdụ n'ime nnukwu ọdụ ụgbọ mmiri dị na mba ahụ.
| Ọnọdụ | Ihe mgbochi mmiri | Capacitymillions nke m3 |
Ebe dị hekta |
Ojiji mbụ |
|---|---|---|---|---|
| Ógbè Osun | Ọdọ Mmiri Ede-Erinle | ---- | Mmiri | |
| Ógbè Oyo | Ebe Mmiri Na-ahụ Maka Ndị Nweta Mmiri | 2,369 | Mmiri | |
| Steeti Sokoto | Ọdọ Mmiri nke Bakolori | 450 | 8,000 | Ịgba mmiri |
| Steeti Kano | Ihe Mmiri Challawa Gorge | 930 | 10,117 | Mmiri |
| Gombe Steeti | Ọdọ Mmiri Dadin Kowa | 2,800 | 29,000 | Mmiri |
| Steeti Sokoto | Ọdọ Mmiri Goronyo | 942 | 20,000 | Ịgba mmiri |
| Ógbè Oyo | Ihe mgbochi mmiri Ikere Gorge | 690 | 4,700 | Mmiri eletrik mmiri |
| Steeti Niger | Ọdọ Mmiri Jebba | 3,600 | 35,000 | Ike eletrik mmiri |
| Steeti Katsina | Ọdọ Mmiri Jibiya | 142 | 4,000 | Mmiri, ịgba mmiri |
| Ógbè Bauchi | Ọdọ Mmiri Kafin Zaki | 2,700 | 22,000 | A haziri - ịgba mmiri |
| Steeti Niger | Ihe Mmiri nke Kainji | 15,000 | 130,000 | Mmiri na ọkụ eletrik |
| Steeti Adamawa | Ọdọ Mmiri Kiri | 615 | 11,500 | Ịgba mmiri, atụmatụ maka mmiri na ọkụ eletrik |
| Ógbè Ogun | Ihe Mmiri Oyan | 270 | 4,000 | Mmiri, ịgba mmiri, mmiri eletrik |
| Steeti Niger | Ọdọ Mmiri Shiroro | 31,200 | Ike eletrik mmiri | |
| Steeti Kano | Ọdọ Mmiri Tiga | 1,874 | 17,800 | Ịgba mmiri |
| Steeti Kebbi | Ọrụ polder Zauro | Ịgba mmiri | ||
| Steeti Katsina | Ọdọ Mmiri Zobe | 177 | 5,000 | Mmiri |
Edensibia
dezie- ↑ Niger Dams Project | dams and reservoirs, Nigeria (en). Encyclopedia Britannica. Retrieved on 2021-04-10.
- ↑ Nigeria ICRC PPP Platform. ppp.icrc.gov.ng. Retrieved on 2024-07-07.
- ↑ 3.0 3.1 Oke (2013). "Dams and water supply systems in Nigeria", in Khlifi: Dams: Structure, Performance and Safety Management. New York: Nova Science Publishers, 279–292. Templeeti:EBSCOhost. ISBN 978-1-62417-717-0. Kpọpụta njehie: Invalid
<ref>tag; name "Oke 2013" defined multiple times with different content