Geography of the African Union

Ọnụ ọgụgụ ka ukwuu nke mpaghara a dị na kọntinent Africa, ebe naanị ókèala dị ịrịba ama na mpaghara ala bụ agwaetiti Madagascar (nke anọ kasị ukwuu n'ụwa), na-aza ajụjụ dị ntakịrị. Ihe na-erughị 2% nke mkpokọt

Njikọ Afrịka na-ekpuchi ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ kọntinent Afrịka niile na ọtụtụ agwaetiti ndị dị n'ụsọ oké osimiri. N'ihi ya, ọ dị nnọọ iche, gụnyere ọzara kasị ukwuu na-ekpo ọkụ n'ụwa (Sahara), nnukwu ọhịa na savannas, na osimiri kasị ogologo n'ụwa (Naịl).

Njikọ Afrịka dị n'ebe ụwa niile.
Geography of the African Union

Nchịkọta dezie

AU nwere mpaghara 29,922,059 km² (18,592,705 mi²), yana 24,165 km² (15,015 mi²) nke oke osimiri. Ọnụ ọgụgụ ka ukwuu nke mpaghara a dị na kọntinent Africa. Ihe ka ukwuu n'ógbè a dị na kọntinent Afrịka, ebe naanị mpaghara dị mkpa na-abụghị ala ahụ bụ agwaetiti Madagascar (nke anọ kachasị ukwuu n'ụwa), nke na-erughị 2% nke ngụkọta.

Ihe ndị dị oke mkpa dezie

Njikọ Afrịka n'ozuzu ya
Ebe ugwu Ras ben Sakka  Tunisia (37°21′ N)
Ebe Ndịda Cape Agulhas  South Africa (34°51'15"S)[1]
Ebe Ọdịda Anyanwụ Santo Antão  Cape Verde (25°25'W)
Ebe Ọwụwa Anyanwụ Rodrigues  Mauritius (63°30'E)
Ebe kachasị anya site n'ụsọ oké osimiri Ogwe Africa nke enweghị ike iru nso obodo Obo.
Ebe kachasị elu n'elu ala Ugwu Kilimanjaro  Tanzania 5,895 m (6,447 yd)
Ebe kachasị ala n'okpuru oke osimiri Ọdọ Mmiri Asal  Djibouti -156 m (−171 yd)
Osimiri Kasị Ogologo Naịl



6,650 kilomita (4,130 kilomita) n'ogologo
Ọdọ Mmiri Kasị omimi Ọdọ Mmiri Tanganyika 1,470 m (4,820 ft) omimi
Ọdọ mmiri kasịnụ site na mpaghara Ọdọ Mmiri Victoria 68,800 km2 (26,600 sq mi)
Nsụda mmiri kachasị elu Nsụda Mmiri Tugela  South Africa 948 m (3,110 ụkwụ)
Agwaetiti Kasị Ukwuu Àgwàetiti Madagascar  Madagascar 587,040 km2 (226,657 sq mi)

Mba ndị gbara African Union gburugburu dezie

AU nwere oke ala abụọ: Morocco nwere oke akụkụ mpaghara Spain nke Ceuta, Melilla, na Peñón de Vélez de la Gomera yana Peninsula Sinai nke Egypt nwere oke akụkụ Gaza Strip maka 11 km (6.8 mi) yana Israel maka 400 km (248 mi) n'ókè ọdịda anyanwụ ya. Ebe ọ bụ nke Eshia, Saịnaị bụ naanị mpaghara mpaghara AU na kọntinent geopolitical ọzọ.

Ókèala ndị gara aga dezie

 
Ndị otu OAU na-ekwu site na afọ iri ha sonyeere.

AU bụ onye nọchiri Organisation of African Unity, otu mba ụwa nke ji nwayọọ nwayọọ tinye mba ndị nweere onwe ha n'Afrịka ka a na-ewepụ kọntinent ahụ. Ndị otu African Union, na n'ihi ya ókèala ya, agbanwebeghị kemgbe e guzobere ya.

Ntọala nke OAU: Mee 25 - Disemba 13, 1963 dezie

  • Gambia - Senegal gbara ya gburugburu.
  • Guinea-Bissau - Ebe na-adabere na Portugal, sonyeere na Nọvemba 19, 1973, tupu nnwere onwe mba ụwa, na-ejikọta Guinea n'ebe ọwụwa anyanwụ na ndịda, na Senegal n'ebe ugwu.
  • Kenya - Ọ bụ mpaghara nke United Kingdom n'oge ahụ, Kenya sonyeere na Disemba 13, 1963, ụbọchị mgbe nnwere onwe ya gasịrị. Ọ dị n'ókè Ethiopia n'ebe ugwu, Somalia n'ebe ọwụwa anyanwụ, Tanzania n'ebe ndịda, Uganda n'ebe ọdịda anyanwụ, na Sudan n'ebeebe ugwu ọdịda anyanwụ.
  • Malawi - Ọ bụ mpaghara nke United Kingdom n'oge ahụ, Malawi sonyeere na July 13, 1964, otu izu mgbe nnwere onwe gasịrị.
  • Portugal - N'oge ahụ, Angola bụ mpaghara, na Democratic Republic of the Congo n'ebe ugwu ya; Republic of the Kongo gbara Cabinda gburugburu n'ebe ndịda ya na Democratic Republic nke Congo n'akụkụ ọwụwa anyanwụ na ndịda ya. Angola sonyeere na Febụwarị 11, 1975, tupu nnwere onwe ya nke mba ụwa.
  • Spain - Morocco gbara mpaghara Ceuta na Melilla gburugburu; Spanish Sahara bụ mpaghara n'oge ahụ, n'ebe ndịda. Equatorial Guinea bụkwa mpaghara, na-ejikọta Cameroon n'ebe ugwu na Gabon n'ebe ọwụwa anyanwụ na ndịda.
  • Zambia - Obodo nke United Kingdom n'oge ahụ, Zambia sonyeere AU n'ọnwa Ọktoba, 1965, mgbe ọ nwetasịrị nnwere onwe n'ụbọchị iri abụọ na anọ nke ọnwa Ọktobe, n'afọ gara aga. Democratic Republic of the Congo na Tanzania dị n'ebe ugwu.

Disemba 13, 1963 - Julaị 13, 1964 dezie

  • Kenya sonyeere OAU.

July 13 - December 16, 1964 dezie

  • Malawi sonyeere OAU.

Disemba 16, 1964 - Ọktoba 1965 dezie

  • Zambia sonyeere OAU. Ọ gbara ókèala ndị a n'ebe ndịda:
  • Botswana - Obodo nke United Kingdom n'oge ahụ, Botswana sonyeere OAU na October 31, 1966; ọ nwetara nnwere onwe na September 30 tupu.
  • South West Africa - Ọchịchị nke United Kingdom n'okpuru iwu nke South Africa, ókèala ahụ agaghị enwe onwe ya ruo na Machị 21, 1990, dị ka Namibia. Ọ sonyeere OAU na June nke afọ ahụ.
  • Zimbabwe - Obodo nke United Kingdom n'oge ahụ, Zimbabwe sonyeere OAU na June, 1980; ọ nwetara nnwere onwe dị ka Rhodesia na November 11, 1965.

Ọktoba 31, 1965 dezie

  • Gambia sonyeere OAU.

Ọktoba 31, 1966 - Julaị 13, 1964 dezie

  • Botswana na Lesotho sonyeere OAU. Ndị dị n'ókè:
  • South Africa - Mgbe ọ bụ ezie na ọ nwere onwe ya, a na-achị South Africa n'okpuru usoro ịkpa ókè agbụrụ, ọ bụghịkwa onye ruru eru na enweghị mmasị na ndị otu. Mgbe mgbanwe ọchịchị onye kwuo uche ya gasịrị na 1994, ọ sonyeere OAU na June 6; na-aghọ onye otu kachasị ọhụrụ. Ọ dị n'ókè Botswana n'ebe ndịda ma Lesotho gbawara ya.

Ọgọst 1968 - Septemba 24, 1968 dezie

Septemba 24, 1968 - Ọktoba 12, 1968 dezie

  • Swaziland sonyeere OAU.

Ọktoba 12, 1968 - Nọvemba 19, 1973 dezie

  • Equatorial Guinea sonyeere OAU mgbe nnwere onwe. OAU ka na-ekerịta ókèala ya na Spain n'akụkụ Ceuta na Melilla (site na Morocco), na Spanish Sahara (site na Algeria, Mauritania, na Morocco).)

November 19, 1973 - February 11, 1975 dezie

  • Guinea-Bissau sonyeere OAU. N'oge ahụ, a ka na-ewere ya dị ka ihe na-adabere na Portugal. Ọ nwetara nnwere onwe na Septemba 10, 1974.

Febụwarị 11 - Julaị 18, 1975 dezie

  • Angola sonyeere OAU. N'oge ahụ, a ka na-ewere ya dị ka ihe na-adabere na Portugal. Ọ nwetara nnwere onwe na Nọvemba 11, 1975.

July 18 - February 27, 1976 dezie

Cape Verde, Comoros, Mozambique, na São Tomé na Príncipe sonyeere OAU.

Febụwarị 27 - June 29, 1976 dezie

  • A na-ekwupụta Sahrawi Arab Democratic Republic na Western Sahara ka Spain na-ewepụ ọchịchị. Nke a na-eduga n'agha ala n'etiti ndị agha Sahrawi bụ Polisario Front na ndị agha Mauritania na Morocco.

June 29, 1976 - June 27, 1977 dezie

June 27, 1977 - June 1980 dezie

  • Djibouti nwere onwe ya na France ma sonye na OAU.

June 1980 - February 22, 1982 dezie

Zimbabwe sonyeere OAU.

Febụwarị 22, 1982 - Nọvemba 12, 1984 dezie

  • Sahrawi Arab Democratic Republic sonyeere OAU. Ọ naghị esonye na nzukọ abụọ sochirinụ, n'ihi nrụgide sitere na Morocco.

November 12, 1984 - March 21, 1990 dezie

  • Morocco hapụrụ OAU; na-ahapụghị ókèala ya na Spain.

March 21 - June 1990 dezie

  • Namibia na-enweta onwe ya site na iwu South Africa.

June 1990 - May 24, 1993 dezie

  • Namibia sonyeere OAU.

May 24, 1993 - June 6, 1994 dezie

  • Eritrea nwere onwe ya site na Ethiopia ma sonye na OAU.

June 6, 1994 - 2011 dezie

  • South Africa sonyeere OAU mgbe ọdịda nke ịkpa ókè agbụrụ.

2011 - Jenụwarị 30, 2017 dezie

  • South Sudan sonyeere African Union mgbe ọ ghọsịrị steeti nwere onwe ya mgbe ntuli aka gasịrị.

Jenụwarị 30, 2017 - ugbu a dezie

  • Morocco nabatara ọzọ, na-ebugharị ókèala na Spain.

Edensibia dezie

  1. If the Prince Edward Islands are included in Africa, then Marion Island is the southernmost point at 46°54'S.
  • Ọtụtụ data ala sitere na CIA World Factbook, mbipụta 2006.

Àtụ:African UnionÀtụ:Africa in topic