Dziady (ndị arịrịọ na-agagharị agagharị)

Dziady (ọtụtụ, lit. "ndị agadi nwoke, ndị arịrịọ"; otu: dziad ), nakwa dziady proszalne ("na-arịọ dziady") ma ọ bụ dziad kalwaryjski (" calvarian dziad") bụ okwu a na-ejikarị eme ihe n'ọtụtụ mpaghara Poland (yana kwa na mba ndị ọzọ nke Slav ) na-ezo aka na ndị na-arịọ arịrịọ na-akwagharị . Ịkpọ ndị arịrịọ dziady jikọtara ya na echiche na ha nwere nkà ịgba ọsọ, bụ ụdị njikọ na "ụwa ọzọ" na ndị nnọchianya nke ndị nwụrụ anwụ ( dziady-ancestors ).

Ọrụ nke dziady

Bee Ñ .N'ime ime obodo ndị na-eme njem ọdịnaala, dziady rụrụ ọrụ dị mkpa na-elekọta mmadụ. A naghị aghọta ha ma na-emeso ha dị ka ndị arịrịọ "nkịtị", kama dịka ndị na-emekọrịta ihe n'etiti ụwa nke ndị dị ndụ na ndị nwụrụ anwụ. Ekele dịrị ha, ọ ga-ekwe omume ịmekọrịta ndị nna nna ma rụzuo ọrụ nke ọdịnala nyere ha (dịka ọmụmaatụ, nye ha nri). A kwenyere na ekpere nke dziady nwere ike pụrụ iche, ya mere, karịsịa n'oge oge nke Ụbọchị Mkpụrụ Obi Nile ( dziady ), a gwara ha ka ha cheta mkpụrụ obi nke ndị nna nna ha, na-akwụ ụgwọ site na nri ma ọ bụ onyinye ego. N'ebe ụfọdụ, dziady na-ekerekwa òkè dị mkpa n'ememe olili ozu - a na-ewere ha ka ha "chekwa" ozu nke onye ahụ nwụrụ anwụ ma ọ bụ kpọọ òkù ka ha bịa n'ụdị mkparị pụrụ iche (nke a na-akpọ "nri abalịdziad"). ^[1]

Dziady na-abụkarị ndị na-abụ abụ. Ha rụrụ abụ dị iche iche n'ebe ọha na eze (karịsịa n'akụkụ ụka ), tumadi na isiokwu okpukpe na agba omume (dịka ọmụmaatụ, gbasara ndị nsọ, mkpughe ọrụ ebube, njedebe nke ụwa, ọnwụ, ọdịda nke omenala), nke a na-akpọkarị dị ka "egwudziady". ^[2] N'ógbè ndị dị n'ebe ọwụwa anyanwụ, a na-eme ihe nkiri yiri nke ahụ na nkwado nke hurdy-gurdy nke Ukraine na Belarusian lirnyks, bụ ndị a na-akpọkarị dziady, ọ bụ ezie na n'agbanyeghị ụfọdụ myirịta, ha malitere n'ụzọ dị iche iche nke nwere otu omenala na ụzọ dị iche iche. nke ọrụ. ^[3]

N'ime obodo ndị bi na nke na-adịghị agagharị agagharị na mbụ ime obodo, itinerant dziad bụkwa otu n'ime ebe ozi ole na ole gbasara ụwa. O wetara ozi site na nso na n'ihu, kọọ banyere ebe dị nsọ, banyere ndụ n'akụkụ ụwa ndị ọzọ, na ihe omume dị iche iche na-adịghị ahụkebe (dịka ọdịdị, agha, ọdachi, igbu ọchụ, wdg). Ụfọdụ ndị dziady na-etinyekwa aka n’obere ahia mgbe ụfọdụ, na-erekarị ngwa ahịa dị iche iche nke ofufe, n’agbanyeghị na e kwesịghị ịgbagwojuru ha anya na ụlọ ahịa ndị na-awagharị awagharị, bụ́ nke hiwere otu dị iche iche na-azụ ahịa n’ihe ngosi na indulgence nwere ụdị ngwa ahịa dị iche iche. ^[4]

Ọnọdụ mmekọrịta nke dziady

Calvarian dziad

LDziady sitere na obodo ime obodo, site n'etiti ndi mmadu ndi n'ihi ihe di iche iche (ọrịa, ime agadi, enweghi oru) enweghi ike ịrụ ọrụ n'ala ma na "nrụ ọrụ dziady" ha na-achọ isi iyi ego. Otú ọ dị, mgbe ụfọdụ, e nwekwara ndị nwere ụfọdụ agụmakwụkwọ n'etiti ha, ndị ụzọ ndụ dị iche iche (itinye aka na agha, mfu nke ihe onwunwe, esemokwu na iwu) manyere ha ime ihe omume ndị dị otú ahụ. Ọkwa dziady n'ime ime ime obodo na-adịkarị elu nke ukwuu. N'otu aka ahụ, a na-akwanyere ha ùgwù dị ka ndị njem ala nsọ, "Ndị na-awagharị awagharị nke Chineke," ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ ndị dị nsọ nwere ihe ọmụma sara mbara nke "nke a" na "nke ahụ" ụwa. N’ihi nke a, a tụrụ anya ka ha bịarute, jiri obi ha nile nabata ha n’ụlọ ndị mmadụ ma nye ha onyinye n’ụba. N’aka nke ọzọ, a na-atụ egwu na ndị e mejọrọ emejọ nwere ike ịdị ize ndụ ma dịka ọmụmaatụ, na-akọcha onye ọbịa nke na-adịghị ele ọbịa nke ọma. Ya mere, n'oge gara aga, e nwere nkwenye zuru oke na ịwagharị dziady enweghị ike ịjụ nkwado. ^[2]

N'obodo mepere emepe na nke oge a, a na-ewerekarị dziady dị ka ndị wayo bụ ndị, n'okpuru "mkpuchi nke nhụsianya", na-achọ ego dị mfe, n'ụzọ dị iche iche, na-emekarị ọkaibe, na-eji nzuzu mmadụ. E boro ha ebubo maka ụdị aghụghọ dị iche iche (karịsịa ịme anwansị nke nkwarụ), aghụghọ ọjọọ (ohi, ịpụnara mmadụ ihe, amoosu), na inwe ọrụ ụlọ ọrụ a haziri nke ọma (dziady's guilds, dziady kings), na ịbụ ọgaranya. ^[5]

Agha Ụwa nke Abụọ na mgbanwe mmekọrịta ọha na eze na ndọrọ ndọrọ ọchịchị ọ wetara mere ka ọrụ nke itinerant dziady kwụsị. Site na mgbawa nke nta nke nta nke omenala ọdịnala na mgbanwe teknụzụ na echiche ụwa wetara site na ọgbara ọhụrụ, dziady kwụsịrị ịhụ ya dị ka ndị nnọchianya nke ụwa nke ndị nwụrụ anwụ ma ọ bụ ndị na-abụ abụ na ndị na-enye akụkọ, ma si otú ahụ kwụsị ịrụ ọrụ mmekọrịta dị mkpa. Ke adianade do, socialist usoro ewebata na Poland chere a zubere liquidation nke "ịrịrịọ usoro", nke budata egbochi ndụ nke ikpeazụ nnọchiteanya nke a ọrụ. ^[4]

Dziady na akwụkwọ

Ọnụ ọgụgụ nke onye na-awagharị achị dziad-arịọ bụ ihe na-agụkarị akwụkwọ. Ugbua na oge ochie Polish, mkparịta ụka satirical nke mbụ na-egosipụta gburugburu dziad n'ụzọ parodistic pụtara ( Peregrynacja dziadowska, Tragedia żebracza ). N'oge ndị ọzọ, e nwere ọtụtụ ọrụ nke ndị arịrịọ na-eme njem na-arụ nnukwu ọrụ ma ọ bụ dị nta; nke kacha mara amara gụnyere akwụkwọ akụkọ Józef Dzierzkowski [ pl ] ( Król dziadów ), Ignacy Kraszewski ( Zygmuntowskie czasy ), Edward Redliński ( Konopielka ) na Tadeusz Nowak [ pl ] ( Wniebogłosy ).

Edensibia

↑ K. Michajłowa, Dziad wędrowny w kulturze ludowej Słowian, przeł. H. Karpińska, Warszawa 2010.
↑ ^2.0 ^2.1 P. Grochowski, Dziady. Rzecz o wędrownych żebrakach i ich pieśniach, Toruń 2009.
↑ N. Kononenko, Ukrainian Minstrels, Armonk-New York-London, 1998.
↑ ^4.0 ^4.1 E. Kozieł, Wspomnienia wędrownego kramarza, Poznań 1971.
↑ B. Geremek, Świat „opery żebraczej”: obraz włóczęgów i nędzarzy w literaturach europejskich XV-XVII wieku, Warszawa 1989.

[1] K. Michajłowa, Dziad wędrowny w kulturze ludowej Słowian, przeł. H. Karpińska, Warszawa 2010.

[:0-2] 2.0 ^2.1 P. Grochowski, Dziady. Rzecz o wędrownych żebrakach i ich pieśniach, Toruń 2009.

[3] N. Kononenko, Ukrainian Minstrels, Armonk-New York-London, 1998.

[:1-4] 4.0 ^4.1 E. Kozieł, Wspomnienia wędrownego kramarza, Poznań 1971.

[5] B. Geremek, Świat „opery żebraczej”: obraz włóczęgów i nędzarzy w literaturach europejskich XV-XVII wieku, Warszawa 1989.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]