Ọrụ ugbo na Angola

Angola bụ mba nwere ike ịba ọgaranya n'ọrụ ugbo, nwere ala n'eme nri, ịhụ igwe dị mma, na ihe dị ka nde hekta 57.4 nke ala ụgbọ gụnyere ihe karịrị nde hekta 5.0 nke ala a n'akọ ụgbọ. Tụpụ nnwere onwe site na mba Portugal n'afọ 1975, mba Angola nwere ọdịnala n'aga nke ọma nke ọrụ ụgbọ ezinụlọ ma nwee onwe ya na ihe ọkụkụ nri niile ma e wezụga ọka wit. Mba ahụ n'ebupụ kọfị na ọka, ya na ihe ọkụkụ dịka sisal, unere, ụtaba na cassava. Ka ọ n'erule n'afọ 1990, mba Angola mepụtara ihe n'erughị 1% nke kọfị ọ mepụtara na mbido n'afọ 1970, ebe mmepụta ogho, ụtaba na okpete kwụsịrị ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ kpamkpam. Ọnụ ahịa ahịa ahịa ụwa dị ala na enweghị itinye ego egbochiwo ngalaba ahụ nke ukwuu kemgbe nnwere onwe.

Agha Obodo Angola (1975-2002) na mmebi nke akụ na ụba ime obodo na ileghara ngalaba ọrụ ụgbọ anya mere ka mmepụta ụgbọ nke mba ahụ nwee ọdachi ikpeazụ. N'oge agha ọbọdọ, ọtụtụ ndị ọrụ ụgbọ n'eto eto laghachiri n'ọrụ ụgbọ. Mba Angola anọwo n'adabere na mbubata azụmahịa kemgbe n'afọ 1977 ma dabere nke ukwuu rụọ na njedebe nke agha. Ọrụ ụgbọ nke mba Angola n'agbasawanye ugbu a n'ihi njedebe nke Agha Obodo Angola n'afo 2002, na uto nke itinye ego mba ọzọ na ngalaba ahụ. Otú ọ dị, nloghachi na mmepụta ihe n'ime ime obodo n'egosi na ọ siri ike ma n'eji nwayọọ. Enweghị ike ịkọ ụgbọ n'ebe bụrụ ibu n'ihi ogbunigwe. Ihe owuwu n'arụ ọrụ n'ime ime obodo pere mpe, ihe n'akpali ndị mmadụ ịlaghachi n'ọrụ ugbo dị ole na ole. Site n'afọ 2003 ruo n'afọ 2004 naanị 2.9 nde hectare nke ala ụgbọ dịnụ ka a n'akọ ụgbọ. Enyemaka nke ọrụ ụgbọ na ngụkọta nke ngwaahịa obodo (GDP) - gụnyere ọhịa na ịkụ azụ - abụwo ihe dị ka 8%. Ma ụzọ abụọ n'ụzọ atọ nke ndị bi na ya ka n'adabere n'ọrụ ụgbọ maka nri, ego n'ọrụ. Ihe dị ka 80% nke ndị ọrụ ụgbọ na mba ahụ dụm bụ ndị nwe obere ụgbọ. Ha n'akọ obere ala, n'arụpụta ihe dị ala.

Angola mepụtara, n'afọ 2018:

8.6 nde tọn cassava (9th kasị emepụta n'ụwa);
3.5 nde tọn unere (7th kasị emepụta n'ụwa, ma ọ bụ nke 10 kasị ukwuu, ma ọ bụrụ na anyị atụle ya na plantain);
2.2 nde tọn ọka;
1.2 nde tọn Poteto na-atọ ụtọ (10th kasị emepụta n'ụwa);
721 puku tọn poteto;
597 puku tọn pineapple (nke iri na atọ kachasị emepụta n'ụwa);
572 puku tọn okpete;
355 puku tọn cabbage;
314 pụkụ tọn agwa;
280 puku tọn mmanụ nkwụ;
154 puku tọn ahụekere;

Na mgbakwunye n'obere mmepụta nke ngwa ahịa ụgbọ ndị ọzọ, dị ka kọfị (16 pụkụ tọn). ^[1]

Akụkọ ihe mere eme

Ka ọ na-erule ngwụcha oge ọchịchị, a n'emepụta ihe ọkụkụ na anụ ụlọ dịgasị iche iche na mba Angola. N'ebe ugwụ, a n'akụ Akpụ, kọfị, na ogho; n'etiti ugwu, a kụrụ ọka; na ndịda, ebe mmiri ozuzo dị ala, ịkpa ehi jupụtara. Na mgbakwụnye, nnukwu ubi ndị ọrụ ụgbọ na-azụ ahịa mba Portuguese n'emepụta mmanụ nkwụ, okpete, unere, na sisal. Ndị ọrụ ugbo n'emepụta ihe ọkụkụ ndị a na ndị n'ere ihe ha fọdụrụ na ndị ahịa mba Portuguese n'ógbè ahụ iji gbanwere ihe oriri. Otú ọ dị, ndị ọrụ ụgbọ n'azụ ahịa n'achịkwa ahịa maka ihe ọkụkụ ndị a, ma nwee nkwado dị ukwuu site n'aka gọọmentị n'achị ala ahụ n'ụdị enyemaka teknụzụ, ụlọ ọrụ ịgba mmiri, na ego. Ha mepụtara ihe ka ukwuu n'ihe ọkụkụ ndị a n'ere n'obodo ụkwụ ma ọ bụ n'ebupụ.

Tupu n'afọ 1975, mba Angola nwere omenala n'aga nke ọma nke ọrụ ụgbọ ezinụlọ ma nwee onwe ya na ihe ọkụkụ nri niile ma e wezụga ọka wit. Mba ahụ n'ebupụ kọfị na ọka, ya na ihe ọkụkụ dịka sisal, unere, ụtaba na cassava. Ka ọ n'erule n'afọ 1990, mba Angola n'emepụta ihe n'erughị 1% nke oke kọfị ọ mepụtara na mbido n'afọ 1970, ebe mmepụta ogho, ụtaba na okpete kwụsịrị ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ kpamkpam. Ọnụ ahịa ahịa ahịa ụwa na enweghị itinye ego gbochiri ngalaba ahụ mgbe nnwere onwe gasịrị. Agha Obodo Angola (1975-2002) na mmebi nke akụ na ụba ime ọbọdọ na ileghara ngalaba ọrụ ụgbọ anya mere ka mmepụta ụgbọ nke mba ahụ nwee ọdachi ikpeazụ.^[2]^[3]

↑ Angola production in 2018, by FAO
↑ Dulley (2020). "Accusation and Legitimacy in the Civil War in Angola" (in en). Vibrant: Virtual Brazilian Anthropology 17. DOI:10.1590/1809-43412020v17a355. ISSN 1809-4341.
↑ Delgado-Matas (2015). "Land use evolution and management under recurrent conflict conditions: Umbundu agroforestry system in the Angolan Highlands" (in en). Land Use Policy 42: 460–470. DOI:10.1016/j.landusepol.2014.07.018.

[1] Angola production in 2018, by FAO

[2] Dulley (2020). "Accusation and Legitimacy in the Civil War in Angola" (in en). Vibrant: Virtual Brazilian Anthropology 17. DOI:10.1590/1809-43412020v17a355. ISSN 1809-4341.

[3] Delgado-Matas (2015). "Land use evolution and management under recurrent conflict conditions: Umbundu agroforestry system in the Angolan Highlands" (in en). Land Use Policy 42: 460–470. DOI:10.1016/j.landusepol.2014.07.018.

[1]

[2]

[3]