Mbelata ihe mkpofu

Mbelata mkpọfu bụ usoro na omume ezubere ijibeta oke mkpọfu a na-ahụ.  Site n'ibelata ma ọ bụ ikpochapụ ụgbọ nke ihe mkpofu na-ahụ na nke na-adịgide adịgide, mbelata ihe mkpofu na-akwado mbọ iji kwalite mmadụ na-adigide .  [1] Mbelata mkpọfu ime ngagharị na usoro yana yana/ma ọ bụ iwu usoro oriri na-eme mgbanwe. [1]

Ọchịchị mkpofu. Ịjụ, ibelata, ijigharị, imegharị ihe na compost na-enye ohere ibelata ihe mkpofu.

Ụzọ ụzọ mma na gburugburu ebe obibi, nke na-arụ ọrụ nke ọma na akụ na, yana ọnụ ọrụ bara uru iji jikwaa mkpofu mgbe mgbe bụ na ọ bụghị iji dozie ahụ na mbụ.  Ndị njikwa na-ahụ mbenata ihe mkpọfu dị ka ihe bụ isi na-arị anya maka ọtụtụ iwu mkpofu .  Ngwọta na mkpofu kwesịrị nrara ike nnukwu oge na ihe mmetụta;  ya mere, uru dị na mbelata ihe mkpofu nwere ike ịba ma ọ bụrụ na emee ya n'ụzọ dị irẹ, nchekwa na nke ga-adigide.

Nlekọta mkpọfu omenala na-ahụ anya n'ịhazi mkpofu mgbe emechara ya, na-achị anya n'iji ya eme ihe, ime ihe ihe, na ntugharị n'efu na ike .  [1] Mbelata mkpofu mbụ iji ike ihe mkpofu n'oge mgbakọ.  Iji me nsogbu mbelata ihe mkpọfu nke ọma, onye njikwa ihe ihe mgbaàmà usoro, nyọcha nwa-n'ime ili (nyocha ihe ndị sitere na mmịpụta ha ruo mgbọrọgwụ ha n'ụwa) na pụta nke ihe mkpofu.

Isi ebe ihe mkpofu na-adị iche site na mba ruo na mba .  Na UK, ọtụtụ ihe mkpofu na-anya site na iwu na mkpuchi ụlọ, na-esote Ngwuputa na mgbawa okwute, ụlọ ọrụ na azụmahịa.  [2] Ihe mkpofu n'ahụ bụ dị nta nke ihe mkpofu niile.  A na-akpa ihe mkpofu ụlọ ọrụ na ihe achọrọ na agbụ ọkọnọ .  nkọwa, ụlọ ọrụ na-ejirị eme ihe nwere ike isi ọnwụ na e-eji nkwakọ ihe bupu ya n'ihi na ọ dabara mkpa ala..

Mbelata ihe mkpofu nwere ike ichebe gburugburu ebe obibi ma na-atụgharịkarị nwee uru akụ na ụba dị mma. Mbelata mkpofu nwere ike imeziwanye: [2]

  • Omume mmepụta nke ọma - mbelata ihe mkpofu nwere ike nweta ọtụtụ mmepụta ngwaahịa kwa nkeji ntinye nke akụrụngwa .
  • Nlaghachi akụ na ụba - iji ngwaahịa na-arụ ọrụ nke ọma pụtara mbelata ọnụ ahịa nke ịzụrụ ihe ọhụrụ, melite arụmọrụ ego nke ụlọ ọrụ.
  • Oyiyi ọha - profaịlụ gburugburu ebe obibi nke ụlọ ọrụ bụ akụkụ dị mkpa nke aha ya n'ozuzu ya na mbelata ihe mkpofu na-egosipụta mmegharị ahụ nke ọma na nchekwa gburugburu ebe obibi .
  • Ogo nke ngwaahịa emepụtara - ihe ọhụrụ na omume nkà na ụzụ nwere ike ibelata mmepụta ihe mkpofu ma melite ogo ntinye na usoro mmepụta.
  • Ọrụ gburugburu ebe obibi - ibelata ma ọ bụ ikpochapụ mmepụta ihe mkpofu na-eme ka ọ dịkwuo mfe imezu ebumnuche nke ụkpụrụ, atumatu na ụkpụrụ gburugburu ebe obibi; a ga-ebelata mmetụta gburugburu ebe obibi nke ihe mkpofu.

Ụlọ ọrụ

dezie

N'ime ụlọ ọrụ, iji usoro mmepụta ihe na-arụ ọrụ nke ọma na ihe ndị ka mma n'ozuzu na-ebelata mmepụta ihe mkpofu. Ngwa nke usoro ibelata ihe mkpofu emela ka e mepụta ngwaahịa ọhụrụ na-aga nke ọma na-eji dochie anya ahịa.

Mgbalị mbelata mkpofu na-achọkarị itinye ego, nke a na-akwụkarị ụgwọ site na nchekwa. Otú ọ dị, mbelata mkpofu n'otu akụkụ nke usoro mmepụta nwere ike ịmepụta mmepụta ihe mkpofu n'akụkụ ọzọ. </link>[ a chọrọ nkọwa ]

Nkwakọ mgbanwe a ada.  Ikpochapụ ya nwere ike arata mbelata isi iyi, na-belbe ihe mkpofu tupu emee ya site na nhazi ndekọ aha na omume.  Ojiji nke obere bụ isi ihe na-arụ ọrụ na nkwakọk na-adigide .

Usoro

dezie
  • Ejigharịgharị ihe mkpofu
Enwere ike itinyeghachi ihe mkpofu ozugbo na mmalite nke ahịrị nrụpụta ka ha ghara ịghọ ihe efu. Ọtụtụ ụlọ ọrụ na-emekarị nke a; dịka ọmụmaatụ, igwe mpempe akwụkwọ na-eweghachi akwụkwọ mpịakọta ọ bụla mebiri emebi na mmalite nke ahịrị mmepụta, na n'ichepụta ihe plastik, a na-eweghachi ihe ndị na-apụ apụ na ihe mkpofu na ngwaahịa ọhụrụ.
  • Nleba anya njikwa mma na usoro
Enwere ike ịme usoro iji hụ na edobere ọnụ ọgụgụ ndị jụrụ oyi na opekempe. A na-enweta nke a site n'ịbawanye ugboro nyocha na ọnụ ọgụgụ nke nyocha. Dịka ọmụmaatụ, ịwụnye ngwa nleba anya na-aga n'ihu na-akpaghị aka nwere ike inye aka chọpụta nsogbu mmepụta ihe n'oge mmalite.
  • Mgbanwe mkpofu
Nke a bụ ebe ihe mkpofu nke otu usoro na-aghọ ihe akụrụngwa maka usoro nke abụọ. Mgbanwe mkpofu na-anọchi anya ụzọ ọzọ isi belata oke mkpofu mkpofu maka ihe mkpofu na-enweghị ike ikpochapụ.
Nke a na-agụnye ịnyefe ngwa ngwa ma ọ bụ ihe ndị na-abata kpọmkwem ruo ebe a na-achịkọta ma ọ bụ jiri ya mee ihe n'usoro mmepụta ihe iji belata njikwa na iji mkpuchi mkpuchi ma ọ bụ mkpuchi (ihe atụ: ntinye akwụkwọ azụ ).
Nke a bụ usoro usoro dum nke na-achọ iwepụ ihe mkpofu na isi iyi na n'ebe niile na-agbada n'usoro ọkọnọ, n'ebumnobi na-emepụtaghị ihe efu. Ọ bụ nkà ihe ọmụma imewe nke na-emesi ike mgbochi mkpofu na-emegide njedebe nke njikwa mkpofu ọkpọkọ. [3] Ebe ọ bụ na, n'ikwu okwu n'ụwa nile, ihe mkpofu dị otú ahụ, n'agbanyeghị na ọ dị ntakịrị, enweghị ike igbochi ya (a ga-enwe njedebe ndụ ọbụna maka ngwaahịa na ihe eji emegharịgharị), ihe mgbaru ọsọ yiri ya bụ igbochi mmetọ.
  • Minimalism
Minimalism na-ezokarị aka n'echiche nke nka na egwu, n'agbanyeghị na ibi ndụ pere mpe nwere ike ime nnukwu mmetụta maka njikwa mkpofu na iwepụta ihe mkpofu efu, nwere ike belata ọmụmụ ihe mkpofu na mmetọ gburugburu ebe obibi. Mgbe a na-ebelata oriri na-adịghị agwụ agwụ ka opekempe nke naanị oriri dị mkpa, a ga-ebelata mmepụta nke enweghị uche n'ihe achọrọ. Ibi ndụ pere mpe nwere ike imetụta ikpe ziri ezi nke ihu igwe n'ụzọ site n'ibelata ihe mkpofu. Joshua Fields Millburn na Ryan Nicodemus duziri ma mepụta ihe nkiri a na-akpọ Minimalism: A Documentary [4] nke gosipụtara echiche nke ibi ndụ pere mpe na ụwa ọgbara ọhụrụ.

Nhazi ngwaahịa

dezie

Enwere ike ime mbelata mkpofu na ngwaọrụ maka ebu epụtara n'ụzọ dị mfe n'oge nhazi.  Mebelata ọnụ ọgụgụ eji na-ama ọ bụ mee ka ahụ dị mfe ike nwere ike ime ka ọ dị mfe idozi ma ọ bụ me ikike ya na njedebe ndụ bara uru.

N'ụdị ụfọdụ, ọ ga-akacha mma ka ị ghara ibelata olu olu eji eme ihe, kama ibelata oke ma ọ bụ nsí nke ihe mkpofu emepụtara na njedebe nke ndụ, ma ọ bụ gburugburu ebe obibi nke ahụ.  (Lee ngalaba Ogologo Ogologo ).

Na-adaba adaba eji eme ihe

dezie

N'ime akwụkwọ a,nkịtị na nkọwa emebere nke ọma iji amụ ha.  Nke a na-emetụta maka nkwakọ ngwaahịa, nke kwesịrị mkpagide naanị ka ọ dị mkpa iji Mata ha.  N'aka nke ọzọ, ọ nwere ike ịla n'iyi ma ọ bụrụ na nri, nke riri ihe na ike na ike ya, mebiri emebi ma mebie ya n'ihi oke oke iji akwụkwọ, ọla, iko na plastik na  nkwakọ ya.

dezie

Ịkwalite ịdịte aka nke ngwaahịa, dị ka ịgbatị ndụ bara uru nke onye na-ehicha oghere ruo afọ 15 kama ịbụ afọ 12, nwere ike ibelata ihe mkpofu ma na-emekarị ka njikarịcha akụrụngwa dị mma.

Ma n'ama ụfọdụ ọ na-enwe ike gburugburu ebe obibi .  Ọ bụrụ na igwe-adịte aka nke ukwuu, ọ ga-abụ na ọ ga-egbu oge iji ya na ike na-arụ ọrụ nke ọma.  Ya mere, ịgbatị ndụ bara uru nke igwe meworo agadi nwe ike ike ibu dị arọ na gburugburu ebe obibi akụkụ ikpo ya, ịme ụdị àgwà ya ụdị ọhụrụ.  N'otu aka ahụ, ụgbọ ala ndị meworo agadi na-eri nri ọkụ ma na- ọtụtụ ikuku diẹ ndị ogbo ha nke oge a.

N'ọnọdụ ezinụlọ, a na-ekpebikarị ikike nke ibelata site na ibi ndụ . Ụfọdụ ndị mmadụ nwere ike na-ele ya anya dị ka ihe efu ịzụrụ ngwaahịa ọhụrụ naanị iji soro usoro ejiji mgbe ngwaahịa ochie ka na-eji. Ndị okenye na-arụ ọrụ oge niile nwere obere oge n'efu, yabụ enwere ike ịzụta nri ndị dabara adaba nke na-achọ obere nkwadebe, ma ọ bụ na-ahọrọ akwa nhicha ma ọ bụrụ na enwere nwa n'ime ezinụlọ.

Ọnụ ego mkpofu mmadụ na-emepụta bụ obere akụkụ nke ihe mkpofu niile ọha mmadụ na-emepụta, na mbelata mkpofu onwe onye nwere ike ime obere mmetụta na mkpokọta mkpofu. N'agbanyeghị nke ahụ, enwere ike itinye mmetụta na amụma n'akụkụ ndị ọzọ. Mmụba ndị ahịa mara mmetụta na ike nke ụfọdụ mkpebi ịzụrụ na-enye ohere ka ụlọ ọrụ na ndị mmadụ n'otu n'otu gbanwee mkpokọta oriri akụrụngwa . Ndị na-azụ ahịa nwere ike imetụta ndị na-emepụta ihe na ndị na-ekesa site na ịzere ịzụrụ ngwaahịa na-enweghị eco-labelling, nke na-abụghị iwu ugbu a, ma ọ bụ ịhọrọ ngwaahịa na-ebelata ojiji nke nkwakọ ngwaahịa. Na UK, PullApart na-ejikọta ma nyocha ngwungwu gburugburu ebe obibi na nke ndị ahịa, n'ime usoro nhazi nhazigharị ihe mgbochi iji belata ihe mkpofu. N'ebe atụmatụ eji emegharị ihe dị, ndị na-azụ ahịa nwere ike ịdị njikere ma jiri ya mee ihe.

Ụlọ ọrụ ahụike

dezie

Ụlọ ọrụ nlekọta ahụike bụ nnukwu ndị na-emepụta ihe mkpofu. [5] Isi ebe a na-esi enweta ihe mkpofu ahụike bụ: ụlọ ọgwụ, ụlọ nyocha na ebe nyocha, ebe a na-edebe ozu na ebe a na-anwụ anwụ, ụlọ nyocha anụmanụ na ụlọ nyocha, ụlọ akụ ọbara na ọrụ nnakọta, na ebe a na-elekọta ndị agadi. [5]

Mbelata ihe mkpofu nwere ike inye ụlọ ọrụ ndị a ọtụtụ ohere iji obere akụrụngwa, na-emefusị ihe na-akpata obere ihe mkpofu. Ezi njikwa na njikwa njikwa n'etiti ụlọ ọrụ nlekọta ahụike nwere ike inwe mmetụta dị ukwuu na mbelata ihe mkpofu a na-emepụta kwa ụbọchị.

Omume

dezie

Enwere ọtụtụ ihe atụ nke omume na-arụ ọrụ nke ọma nke nwere ike ịkwado mbelata mkpofu na ụlọ ọrụ nlekọta ahụike na ụlọ nyocha. [6]

Mbelata isi mmalite

  • Mbelata ịzụrụ ihe na-eme ka nhọrọ nke akụrụngwa na-adịchaghị njọ ma ọ bụ dị obere.
  • Ojiji nke anụ ahụ kama usoro nhicha kemịkalụ dị ka nsị uzuoku kama ikpochapụ kemịkalụ .
  • Na-egbochi mmebi ngwaahịa na-enweghị isi na ọrụ nọọsụ na nhicha.

Usoro nchịkwa na njikwa na ọkwa ụlọ ọgwụ

  • Ịzụta kemịkalụ dị ize ndụ .
  • Nleba anya na-eruba kemịkalụ n'ime ụlọ ọrụ nlekọta ahụike site na nnata dị ka akụrụngwa iji kpofuo dị ka ihe mkpofu dị ize ndụ .
  • Nkewa nke ọma nke ihe mkpofu iji nyere aka belata ọnụọgụ na mkpofu dị ize ndụ.

Njikwa ngwaahịa ngwaahịa kemịkalụ na ọgwụ

  • Ịtụ ọnụ ọgụgụ dị nta ugboro ugboro karịa ọnụ ọgụgụ buru ibu n'otu oge.
  • Iji ogbe kacha ochie nke ngwaahịa na-ebu ụzọ zere ụbọchị njedebe na mkpofu na-enweghị isi.
  • Iji ọdịnaya niile nke akpa nwere ihe mkpofu dị ize ndụ.
  • Na-elele ụbọchị ngwụcha nke ngwaahịa niile n'oge nnyefe. 

Ntụaka

dezie
  1. Davidson, G. (2011). Waste Management Practices: Literature Review. Archived from the original on 2012-02-01. Retrieved on 2024-08-03.
  2. .Waste-Hazardous Waste-Waste Minimisation. United States Environmental Protection Agency (2012).
  3. Dickinson, J. (2001). The end of waste: Zero Waste by 2020.. Archived from the original on 2017-10-30. Retrieved on 2024-08-03.
  4. Films by The Minimalists (en-US). The Minimalists. Retrieved on 2019-04-09.
  5. 5.0 5.1 WHO (2011). Waste from Health Care facilities Fact Sheet No 253.
  6. WHO (2014). Waste minimization, recycling and reuse.

Njikọ mpụga

dezie