Buhari Bala
mmádu
ụdịekerenwoke Dezie
ụbọchị ọmụmụ ya2 Julaị 1958 Dezie
Ebe ọmụmụȮra Kebbi Dezie
ọrụ ọ na-arụOnye ndọrọ ndọrọ ọchịchị, civil servant Dezie

Buhari Bala (amụrụ n'ụbọchị abụọ nke ọnwa Julaị afọ 1958) bụ onye na -edekọ ego na onye ndọrọndọrọ ọchịchị Naijiria nke jere ozi dị ka Mịnịsta Steeti Naịjirịa na -ahụ maka ihe ndị si mba ofesi site n'afọ 1997 ruo mgbe ọ gafere n'ọchịchị obodo n'afọ 1999. [1] Bala bụ onye natara ugwu mba Order of the Federal Republic (OFR) nke onye bụ onye isi ala gara aga Goodluck Jonathan nyere ya na nturu ugo nke abụọ kachasị elu nke mba Libya- ọla nke obi ike, na ncheta nke ọtụtụ onyinye ya na ngalaba ndọrọndọrọ . Ọchịchị mba na mmekọrịta ya maka ịkwalite mmekọrịta mba abụọ Naịjirịa -Libya. Tupu ọ na -arụrụ Gọọmentị Naịjirịa ọrụ, ọ rụrụ ọrụ dị ka onye isi nduzi ego na ọkọnọ na Ministri nke ahụ ike na Sokoto Steeti, Naijiria [2]

Buhari Bala
Former Federal Minister of Foreign Affairs (State), Nigeria
[[ Ambassador to Templeeti:CountryPrefixThe]]
In office
Templeeti:En dash range
Personal details
Born (1958-07-02) 2 Julaị 1958 (age 66)
Kebbi, Nigeria
EducationAhmadu Bello University
Luton University
ProfessionChartered accountant

Ndụ mbụ na agụmakwụkwọ

dezie

A mụrụ Buhari Bala na Birnin Kebbi, Kebbi Steeti dị ka nwa nke iri n'ime ụmụaka iri abụọ na anọ. Ọ gara ụlọakwụkwọ Primarị etiti nke B / Kebbi ma nweta akara Asambodo Ụlọakwụkwọ Ọdịda anyanwụ mba Afrịka o si na Kọleji Gọọmenti Etiti Ilorin n'afọ 1977 wee mechaa gaa na Mahadum Ahmadu Bello, Zaria ebe ọ natara Ogo Bachelọ nke Sayensị na Nchịkwa Azụmahịa n'afọ 1981 ma nwetakwa OgoMasta na nchịkwa azụmahịa (MBA) n'afọ 1984 n'otu Mahadum ahụ. Bala nwekwara Diplọma dị elu na Ndekọ Ego na Mahadum Luton na United Kingdom. [3]

Ọrụ

dezie

Bala malitere ọrụ ya na Ụlọ ọrụ ozi maka ego na steeti Sokoto ochie, ebe o biliri bụrụ onye njikwa ego maka ministri ahụ nwere oke ọrụ nke mmejuputa mmefu ego. Ọ nọ n'oge dị iche iche onye nduzi, Ego na Ngwa na ntụziaka nke nri, ụzọ na akụrụngwa ime obodo nakwa Ụlọ ọrụ ozi nke ahụ ike. Mgbe ahụ ọ kwagara Ụgbọala Peugeot Naịjirịa dị ka onye na-ahụ maka onye njikwa nyocha nke ime, onye njikwa akụ wee mesịa ruo n'ọkwa onye enyemaka onye isi njikwa (ego) na-elekọta Ebe ntụnye ego na arụmọrụ mba yana onye isi arụmọrụ Lagos . Ọrụ ya na ngalaba ọha na nkeonwe na Naịjirịa dị ihe dịka afọ iri atọ,

N'afọ 1997, onye isi ndị agha nke Naịjirịa n'oge ahụ, Late General Sani Abacha họpụtara ya ka ọ bụrụ minista na -ahụ maka mba ofesi [4] ruo mgbe ọ laghachiri n'ọchịchị obodo n'afọ 1999. [5] Ọ bụ Onye Mmekọ Isi, Buhari Bala na Ụlọ ọrụ kachasị na onye ndekọ ego pụrụ iche. Ọ nọ ọdụ na bọọdụ ụlọ ọrụ gụnyere Aso Water International, Simtex International Nig Ltd na Buhari Bala Foundation ịkwalite ndị ntorobịa. Ọ nọ na bọọdụ ndị na -ahụ maka ọkwọ ụgbọ mmiri nke Naịjirịa na Ụlọ akụ ndị ahịa Metropolitan.

Minista nke mba ofesi

dezie

Dịka onye minista na-ahụ maka okwu mba ofesi, Bala nwere ọrụ maka nchịkwa n'ozụzụ nke Ụlọ ọrụ ozi nke mba ofesi, yana onye minista na-ahụ maka ihe na-ahụ maka mba ofesi. Ọ bụ ya kpatara nhazi na mmezu nke amụma mba ofesi Naịjirịa n'oge siri ike nke mmepe obodo na mmekọrịta mba ofesi. Ọ hụrụ maka mmekọrịta mba ofesi Naịjirịa maka Afrịka, Etiti ọwụwa anyanwụ , ọwụwa anyanwụ Europe na Asia. Ọ bụ ya bụ onye na-ahụ maka ngalaba dị iche iche, ụlọ ọrụ na kọmitii na-arụkọ ọrụ ọnụ nke ụlọ ọrụ ozi [6]

Ndọrọndọrọ Ọchịchị

dezie

Buhari Bala bụ onye otu ndọrọndọrọ ọchịchị All Progressives Congress [7] na onye otu Onye lekọta bọọdụ otu enyemaka etiti nkeonye isi alaMuhammadu Buhari . [8] Ọ bụkwa odeakwụkwọ nke otu ọgbakọ ndọrọ ndọrọ ọchịchị nke ndị ugwu (G-20) yana odeakwụkwọ nke nzukọ akụ na ụba ugwu. Ọ bụ onye na -edebe ego mba nke otu ndọrọndọrọ ọchịchị People's Democratic Party . [9] [10]

Enọ na ude

dezie
  • Onye ọrụ nke ịdụ nke Gọọmenti etiti Mba (OFR)
  • Onyinye nsọpụrụ mba kacha elu nke abụọ nke Libya- Ihe nrite nke Obi ike
  • Mahadum European -American Honourary Doctorate Degree - Dọkịta nke Sayensị na Akaụntụ na Nduzi Njikwa Ego.
  • 2012 Ugwu ọchịchị Kwame Nkrumah
  • Onye nnochite anya maka onyinye nturu ugo site na njikọ okpukperechi na mba ụwa maka udo ụwa

Ebensidee

dezie