Wikipedia

Arondizuogu

Arondizuogu (Aro-ndizuogu) bụ obodo nke ndị Igbo bi, ndị Aro na steeti Imo nke Naịjirịa. E kwenyere na obodo Arondizuogu sina Arochukwu nke dị na steeti Abia ugbu were kwaga ebe obibi habi ugbu a n'ofe gọọmentị ime obodo atọ dị na steet Imo. Ndị a gụnyere Okigwe, Ideato North na Onuimo Local Governments, ọ bụ ezie na e nwere ndị ọzọ sitere na agburu Aro na gọọmentị ime obodo ndị ọzọ na Imo State. 


Aro-Orji na Owerri Nortu

Ebe ala dị dezie

Arondizuogu bụ otu obodo buru ibu nke nwere mpaghara kachasị ukwuu n'ala e nwetara n'obodo Umualaoma (nke bụbu Isiokpu). Ụfọdụ kwenyere na e nwetara ala a site na agha na ogbugbu nke ndị si Umualaoma.

Arondizuogu dị na Imo Steeti nke Naịjirịa. Otu onye isi ndị nwere ike nke obodo ahụ (Isokpu) nke aha ya bụ Ezerioha Udensi nke Obiokwara, Obinihu, Umualaoma(Isuokpu) kwụsịrị ọtụtụ n'ime agha ndị ahụ. Ezerioha mechara hazie nkwekọrịta udo ma ọ bụ onyinye ala site n'obodo nta na obodo dị iche iche dị nso na Arondizuogu mgbe ọ chọpụtara na ndị Arondizuugu enweghị ike ịlaghachi na Aro Chukwu.

Obodo Arondizuogu gbasara n'ime mpaghara gọọmentị atọ: Ideato North, Okigwe na Onuimo dị ka obodo nta dị iche iche dị ebe a nwetara ala site na ụzọ yiri nke ahụ.

Akụkọ ihe mere eme dezie

Mazi Izuogu Mgbokpo na ụmụnne ya (Iheme) ji ike guzobe Arondizuogu n'etiti narị afọ nke iri na anọ. Izuogu Mgbokpo bụ onye ahịa ohu nke si Arochukwu bịa Awka na-achọ ndị ohu. Enyi ya si Umualaoma na-ebukarị ya ebe ọ na-ehi ụra mgbe ọ na-achọ ndị ohu na ngwongwo ya (ndị ohu). Ụfọdụ n'ime ndị ohu nke Izuogu nọgidere na-enwe aha ahụ ọbụna mgbe a tọhapụrụ ha n'agbụ. Izuogu Mgbokpo nwere ụmụ atọ na ụmụnne atọ. Ụmụ ya bụ Uche (Ndi Uche onye nne ya si Isiekenesii), Awa (Ndiawa) na Amazu (Ndiamazu). Mgbe ụmụnne ahụ bụ Imoko (Ndi-imoko), Njoku (Ndi-Njoku) na Akame (Ndi-akaeme). Ndị ọzọ bụ ndị Aborigine dị ka Ogbuonyeoma, Amankwu, Ekwuru Iheme, n'onwe ya, bụ Onye isi Ohu ya ma o si Isi-Akpu Nise, na Awka.[1] Iheme na nna ya ukwu Izuogu jiri ngwá agha niile ha nwere, gụnyere ndị ohu, juju, égbè na ngwá ọrụ ndị ọzọ iji chekwaa ndị ohu ha resịrị ndị ahịa ohu Europe, ndị Arondizuogu na-akpọ onwe ha "Izuogu na Iheme".

Na mbido narị afọ nke 19 centuri Mazi Okoli Idozuka bụ onye si Isi-Akpu Nise kwaga Arondizuogu. Dị ka nnukwu onye agha ohu, ọ gbasaa ókèala Arondizuogu. O mechara gbanwee aha ya ka ọ bụrụ Okoro Idozuka, nke yiri aha mbụ ya. Ọ bụ ọgaranya na-enweghị obi ebere na onye na-enweghị akọ na uche dị ka Izuogu Mgbokpo mana ọ bụkwa nnukwu onye ndú. Nwankwo Okoro bụ nwa mbụ nke Okoro Idozuka. Mgbe ọ dị afọ iri abụọ na otu, ọ sonyeere nna ya n'ahịa ohu. * [1] Site n'ịchịkọta ndị ohu na ndị agha a dọọrọ n'agha, o nwere ike iwulite nnukwu ezinụlọ. Mgbe ndị Britain bịara, ha mere ya onye isi iwu n'ihi na ha kwenyere na ọ nwere ike imeri onye ọ bụla ma nakọta ụtụ isi ha chọrọ nke ukwuu site na ha. Ruo taa, Arondizuogu bụ nnukwu ógbè Aro na ala nke ndị mbịarambịa na-ebi n'ala bara ọgaranya.

Ebe akụkọ ihe mere eme dezie

Ụfọdụ ebe ndị na-adọrọ mmasị na Arondizuogu gụnyere Mazi Mbonu Ojike Cottage (Ụlọ nke "Boycott eze" nke Naịjirịa nwụrụ anwụ), Mazi Mbono Ojike na Ndiakeme Uno; Uno Ogologo (ụlọ nchebe e wuru na 1887 maka izochi ụmụaka n'oge ahia ohu); The Stone Palace (ụlọ dị elu nke e ji nkume rụọ nke Chief Green Mbadiwe nwụrụ anwụ, onye mbụ nwere nde mmadụ n'Ebe n'Eshia maka nna ya, Umoma Nkuala Ochwoie (Nkwo ochie).

Mbadiwe Odum na Ndianiche Uno; Ngeze Pita (iyi a ma ama na Ndiakeme Uno); Ogbuti Ezumezu (ọnụ ụlọ ndị ọbịa pụrụ iche nke Ikeji music maestro Pericoma Okoye na Ndiogbuonyeoma Ofe Imo); LN Motel Plaza, Home Diamond Hotel (mmekọrịta ndị ọbịa na Ndiawa); National High School, Arondiogu (ụlọ akwụkwọ pioneer model school nke Mazi Nwosu Ekele Igwiloh na ndị obodo jikọrọ aka were ruo, were guzobe ya na 1951 na Ndiakeme Uno; Iheme Memorial Secondary School(second model school ndị obodo jikọrọ aka ọnụ were ruo ya, bịa guzobe ya na arọ 1951 na Ndianiche Uno; Palace of the People (legendary country home nke onye ọmebe iwu bụ Dr. K.O. Mbadiwe at Ndianiche Uno nke late Prime Minister Albano Tafawa Balewa guzoro na afo 1965); Upiti(Expansive rice fields di na Akeme Ohiauchu);

Obi Omenuko ebe obibi Igwegbe Odum (Omenuko), onye isi ejiji na akwụkwọ egwuregwu nke Pita Nwana (natural spring at Ndiawa). Obi Ezerioha dina Obiokwara, Obinihu (Agbualla) Umualaoma ebe ha nwere nkwekọrịta




Obi Ezerioha na Obiokwara, Obinihu (Agbualla) Umualaoma ebe nkwekọrịta maka

Ndi izuogu bi n'ọtụtụ mpaghara gọọmentị ime obodo na Imo Steeti. Ọ bụ ezie na ha nwere ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ otu olumba na otu ndị Igbos na steeti Anambra, ma e wezụga Ndi Uche (ụmụ nwa mbụ nke Izuogu) nke ka na-ejigide asụsụ dịtụ iche ka ha bi n'ókè iji chebe ndị ọzọ nọ n'ezinụlọ ahụ. Asụsụ ha na-emetụta ndị agbata obi ha. Ọ dị ịrịba ama na Arondizuogu bụ naanị obodo bi n'ógbè gọọmentị ime obodo atọ ma e wezụga Mbaise. Gọọmentị ime obodo ha bi gụnyere Okigwe, Ideato North na Onuimo.

Arondizuogu nwere obodo nta iri abụọ.

Obodo Izuogu na ebe ha dị dezie

  • Uche a) Ochie Uno b) Umuduru (n'akụkụ Aniche Uonyewak) c) Ikpatu na Aro-Okigwe, (Ofe Imo) d) Aro Onu Imo, e)Ikpa Alike, f)Okporo Amiri, g)Ala Ocha, h)Amaorji (ihe niile dị na Aro Amuro), i)Umunna na Aro-Oigwe, j) Ohuru nso Umualaoma (nke a maara dị ka Oree, k)Ikpaebi Umuluuluuluulu
  • Ochie Uno b) Aro Umulolo c) Aro-Okigwe
  • Njoku bụ Ochie Uno b) Aro Amuro c) Ikpa Akanu (Aro-Okigwe), Aro Ogii (ókè)
  • Ochie Uno b) Aro-Okigwe
  • Amazu Ochi One b) Ikpa Akaputa c) Ikpa Ocha d) Ndi Okoli Igbo e) Aro Amuro f) Ikpa akwu
  • Ocheji Otu
  • Adimoha na-esote otu
  • Anyake na-akọwapụta otu
  • Aro Okigwe
  • Aro Umulolo
  • Ndubisi A) Aro Umulolo
  • Ekwulu

Obodo Iheme na ebe ha dị dezie

  • Aniche Ochie Uno b) Obinetiti c) Uwakonye d) Ndi be Ezeana e) Ndi be Ogbuda, f) Ikpenyi g) Aro-Okigwe
  • Onuoha) Ochie Uno b) Ofe Imo c) Aro Umulolo
  • Eze a) Ochie Uno b) Aro Umulolo c) Aro Ofe Imo d) Umuedi
  • Okonkwo Ochie Uno b) Ofe Imo
  • Ogbuonyeoma a) Ochie Uno b) Ndi be Uche c) Umudike d) Okwu Achara e) Umuedi f) Umu Orji
  • Akeme Ochie Uno b) Ohia Uchu c) Ikpa Okoli d) Nduka e) Ugwaku
  • Ukwu na-ekwu na ọ bụ Ochie Uno b) Ofe Imo
  • Akunwanta) Ochie Uno b) Nkwo Fada c) Idozuka (Aro Umulolo)

Ememme dezie

Ụbọchị Arondizuogu dezie

E guzobere ya na 1948, nke bụ mgbakọ na-eme kwa afọ na njedebe nke afọ nke ndị sitere na Arondizuogu bi na Naịjirịa na Diaspora. Ọ bụ ụbọchị e wepụtara iji mee emume ihe ndị a rụzuru, nyochaa ihe ịma aka, ma mee ka ọkọlọtọ nke ịhụ mba n'anya na-efe efe na obodo. Maka ọdịbendị ndị na-ahụ n'anya nke Arondizuogu, ụbọchị ahụ bụ nlọghachi pụrụ iche kwa afọ nke ha na-eme ememe ya na nkwanye ùgwù dị ukwuu nke a pụrụ iji tụnyere naanị emume Ikeji ha na-ewu ewu nke a na-akpọ ememe kacha ukwuu nke ihe nkpuchi na masquerades n'Africa.

Ikeji dezie

  Emume ọdịnala Ikeji nke Arondizuogu na Imo Steeti bụ emume a ma ama nke na-eweta ndị na-asụ asụsụ Igbo gburugburu ụwa ọnụ. Mmalite ya malitere n'ihe karịrị narị afọ ise ma a na-eto ya dị ka nnukwu emume ọdịbendị pan-Igbo nwere ihe nketa siri ike, nkwenye mba ụwa ma ọtụtụ puku mmadụ na-ahụ ya kwa afọ. O nwere ike ịbụ nnukwu emume ọdịnala na Igboland. N'oge a, afọ ọ bụla na-agafe agafe enweela mmụba n'ịdị ukwuu, ngosipụta, ịgba egwu, ọkaibe na ntinye aka niile nke ndị Arondizuogu na ndị enyi. A na-eji ngosipụta dị iche iche dị iche iche mara ememme ahụ dị ka Ogionu, Mgbadike, Nwaaburuja na Ozoebune; na-agagharị n'ụzọ dị ùgwù gafee ahịa ahịa iji nwee mmasị n'ihu ọha. Isi nke emume a, nke so n'ememe ọdịnala kachasị mma nke ndị Arondizuogu, bụ ime emume owuwe ihe ubi nke yam mbụ. Ọ na-arụ ọrụ iji jikọta ma kwalite mmekọrịta n'etiti ndị Aro na-agbasa n'ofe steeti niile na-asụ asụsụ Igbo na akụkụ nke steeti Cross River. Ọ na-arịọ ndị niile na-asụ asụsụ Igbo ma n'ụlọ ma na Diaspora.

Ikeji bụ emume ụbọchị anọ nke nkwụghachi ụgwọ, ekele na oriri nke a na-eme kwa afọ na Machị ma ọ bụ Eprel. A na-agụnye ya na kalenda Igbo, ụbọchị anọ ndị a kwekọrọ na otu izu Igbo nke ụbọchị ahịa anọ (Eke, Oye / Orie, Afo na Nkwo). Nke ọ bụla n'ime ụbọchị ndị a nwere ihe pụrụ iche ma na-anọchite anya otu n'ime ọtụtụ akụkụ nke Ikeji bụ emume a ma ama maka oriri dị egwu, masquerades na-adọrọ mmasị, ụda na-akụ, na arụmọrụ mara mma. Ngwá egwú ọdịnala a na-eji eso masquerades bụ ekwe (ụbọ akwara osisi) nke nha dị iche iche, ogene (gọngọ ígwè), mgbịrịgba, maracas na oja (ụbọbọ akwara). Onye na-afụ ụfụ bụ ihe dị mkpa na ememme ikeji. Ọ na-eji nkà na-ekwurịta okwu na masquerades - na-akpa abụ ndị nwere obi ụtọ ma na-agwakọta ozi esoteric n'ime ụda na-egbu egbu nke ịgbà. Akụkụ ọzọ na-adọrọ mmasị nke ikeji bụ raconteur a maara dị ka ima mbem - akụkọ e chepụtara echepụta nke e ji ụda egwu mee nke ọ bụ naanị ndị malitere nwere ike ịghọta ma ọ bụ ghọta mgbe ụfọdụ. Mkpa onye na-afụ ụfụfụ n'oge ememme Ikeji dị oke mkpa, n'ihi na ọ na-agwa ihe zoro ezo site n'anya nkịtị gaa na masquerades, jikọtara ya na abụ, nzọụkwụ na mmegharị ahụ, na-agwakọta ozi esoteric n'ime ụda na-egbu egbu nke ịgbà na mmasị nke ìgwè mmadụ.

N'oge emume Ikeji, n'ụbọchị ikpeazụ, a na-ejikarị ebule ejikọta ya na osisi n'ọma ahịa a ma ama na otu eriri. A na-atụ anya na onye nwere nchebe kachasị ike site na juju ọ bụla nke ụdị ọ bụla ga-agagharị na-agafe ebule n'etiti mgbalị siri ike na juju sitere n'aka ndị ọzọ iji kụtuo ya, merụọ ya ma ọ bụ gbuo ya. Naanị ndị nwere obi ike nwere ike isonye, ebe ndị na-enweghị obi ike ga-ezere ma ọ bụ nọrọ n'etiti ìgwè mmadụ dị ka ndị na-ekiri. Naanị ndị nwere obi ike nwere ike iguzo n'ihu ìgwè mmadụ ahụ, otu n'otu ma bịaruo osisi ahụ nso iji wepụ ebule ahụ. Otú ọ dị, onye ọ bụla na-asọ mpi ga-abụ ndị agha karịrị oke nke isiokwu a iji kọwaa, iji gbochie ya iru ebule ahụ. Ọ bụrụ na e merie ya, ọ ga-alaghachi azụ na mmalite ya. Ruo n'ikpeazụ, onye kachasị ike n'etiti masquerades na-ekere òkè na asọmpi maka ememme nke afọ ahụ, mgbe o meriri ihe niile, ga-eru ebule ahụ ma tọhapụ ya ma were ya, na aka dị egwu site n'aka ndị na-ekiri ya. Nke a ga-esochi nleta ndị ikwu ibe ya n'ụlọ ya na nri na mmanya maka ibuli ọnọdụ obodo ya elu. Kwa afọ a na-eji nke a eme ihe iji cheta onye nọ na Arondizuogu na obodo ndị gbara ya gburugburu nwere ike juju ma ọ bụ voodoo kachasị ike nke Pericoma Okoye meriri ọtụtụ n'ime asọmpi ndị a.[2][3]

Òtù Mba nke Arondizuogu dezie

Arondizuogu Patriotic Union (APU) bụ òtù nche anwụ nke obodo Arondizuog niile dị na Naịjirịa na Diaspora. E guzobere ya na 1932 na Aba, APU bụ otu n'ime ndị mbụ na ndị na-adịgide adịgide nke mmepe obodo nke otu agbụrụ Igbo guzobere na Naijiria. Ndị na-eto eto nke Arondizuogu bụ ndị tọrọ ntọala APU hapụrụ ụlọ ha na nke mbụ ya na 1920s na mmalite 1930s iji chọọ ndụ ka mma n'ime obodo ndị na-apụta na Naịjirịa. Ha chọtara onwe ha na mmekọrịta mmadụ na ibe ya, akụ na ụba na ndọrọ ndọrọ ọchịchị dị iche na ndụ ha maara n'ụlọ. N'ịjụ ịbụ ndị a na-akpachi anya ma ọ bụ ndị a na'ebe ọzọ, ha nọgidere na-enwe mmetụta ịhụnanya miri emi maka obodo ha na ya tolitere. Ha gbakọtara na Aba n'October 8, 1932, iji chịkọta echiche banyere otu esi ebute ndị na-esote mmepe nke oge a nke ha gbara gburugburu n'obodo ahụ (dị ka okporo ụzọ sara mbara, ụlọ akwụkwọ, ụlọ ọgwụ, post ọfịs, mmiri a na-ebugharị ebugharị, ọkụ eletrik, ụlọ ikpe, wdg) na obodo ha.

Ihe odide dezie

  1. ↑ 2
  2. ↑ Pericoma Okoye: When an ancestor travels. www.thenigerianvoice.com. Retrieved on 2019-12-04.
  3. ↑ Error on call to Template:cite web: Parameters url and title must be specified. businessday.ng. Retrieved on 2019-12-04.
  • https://web.archive.org/web/20060429055818/http://frasouzu.com/Seminar%20Papers/Ambience.htm cf. Asouzu, Innocent I. (2004), The Method and Principles of Complementary in and beyond African Philosophy, Calabar University Press; Asouzu (Innocent I. 2005), The Method and Princips of Complementory Reflection in and beyond Africa Philosophy.
  • Complementary Reflection, African Philosophy and General Issues in Philosophy. Archived from the original on 2006-04-29. Retrieved on 2009-11-29. 

Okoronkwo Chikezie (2005) "Nzọụkwụ ụkwụ nke enyí:A dossier on Arodizuogu" Janefred mbipụta Owerri, Nigeria Okoronkyo Chikezie (2016)"Ndị Aro nke Arondizuogu" Centre Publishers Lagos, Nigeria

  • Uche Ohia (2007), Ịhụ mba n'anya na mmepe obodo: Akụkọ nke Arondizuogu Patriotic Union (APU), Silverduck Services Ltd, Aba, Owerri, Abuja
  • Mazi Obi Okoli (2011) The Lost Igbo Treasure, London UK: Arondizuogu Patriotic Union UK akwụkwọ
  • Onye ọka iwu V.I.Nwafor (AKA), Nwa Ndiawa, nke bi na South Africa. 'Onye isi nke Attorney Solution & Proxy Pty - South Africa'

(The Political Attorney) onye bụbu odeakwụkwọ nke (UBA- South Africa Chapter) United Brothers of Arondizuogu - South Africa.(Nwa nke Late Chief Boniface O. Nwafor), (AKA)Mazi Bob.

Ewepụtara na https://ig.wikipedia.org/w/index.php?title=Arondizuogu&oldid=122818