Afikpo South
| mba/obodo | Naijiria  |
|---|---|
| dị na ngalaba nhazi mpaghara | Ȯra Ebonyi |
| nhazi ọnọdụ | 5°58′0″N 7°52′0″E, 5°50′57″N 7°47′55″E |
Eddaland nke Naijiria họpụtara dị ka Afikpo South na- achịkwa ọchịchị ime obodo na ochiri Gọvmentịsteeti Ebonyi, Nigeria .
Onwecha obodo mejuputara Eddaland ndi bụ: Ebunwana Edda, Nguzu Edda, Ekoli Edda, Owutu Edda, Amangwu Edda, Oso Edda, Etiti Edda, Ogbu Edda wdg. Isi ụlọ ọrụ mpaghara Afikpo South, ebe gọọmentị Naijiria họpụtara aha nhazi maka Eddaland dị na Nguzu.
Aha obodo Edda na-enwekarị Edda na njedebe, ha dị ka ihe mgbakwunye na-akọwapụta otu ha na akụ na ụba omenala Edda na obodo nwere ụkpụrụ. Obodo Eddaland nke ọ bụla kwụụrụ onwe ya adịlarị dị ka obere obodo nke ọ bụla nwere eze nke ya tupu ndị Briten na-achị achị kpụchaa Naịjirịa. Obodo ndị a mejupụtara ihe dị ka obodo iri asaa na abụọ taa na-arụ ọrụ dị ka njikọ aka nke steeti obere obodo nke ihe nketa jikọrọ ọnụ ruo 1867. Nke ahụ bụ mgbe ndị Briten na-achị n'ikpeazụ kpuchiri Eddaland n'ime Southern Oil Protectorate, bụ nke mechakwara bụrụ mba nke dị na ndịda Naijiria . Ejikọtara nkewa Sout nke Naijịrịa na nkewa Northern Nigeria, nke bụ obodo dị iche, na 1914 iji mepụta Nigeria taa. Obodo ochie nke Eddaland ka nwere ndị eze na-enweghị ọrụ nchịkwa; ma na-eje ozi dị ka ndị nnọchite anya mmekọrịta ọha na eze na omenala nke obodo Eddish dị iche iche bụbu ndị ọchịchị nọrọ onwe ha.
Enyere aha Afikpo South aha Eddaland mgbe gọọmentị ndị agha Naijiria kewapụrụ ya na mpaghara ọchịchị Afikpo na 1991. Ndị omebe iwu nọchiri anya na mpaghara ahụ alụla ọgụ ka edobe aha ebe ha bụ Eddaland dị ka aha ọchịchị ime obodo n'akwụkwọ iwu Naịjirịa ka ha wee gosipụta ihe nketa ha nke ọma.
N'ihi omenala pụrụ iche nke ji nso nsonye na iguzosi ike n'ezi ihe kpọrọ ihe, Eddaland nwere ọnọdụ dị jụụ ma nwee udo na mpụ dị ala nke na ọbụna taa. Enwere naanị ụlọ ọrụ ndị uwe ojii na Nigeria ole na ole na mpaghara ahụ niile, mana enwere obere ọnọdụ ebe ndị obodo ebe ahụ na-akpọ ndị uwe ojii. Gburugburu ebe obibi mara mma nke ugwu na-adịghị agbanwe agbanwe, isi iyi na obere ọdọ mmiri dị jụụ yana ọdịnala dị jụụ na nnabata nke ndị Edda tụbara Eddaland dị ka diamond siri ike na-emetụghị aka maka mmepe ka ọ bụrụ ebe njem nlegharị anya na ala ala ụwa n'ọdịnihu.
N'adịghị ka ndị Naijiria ndị ọzọ gbara ha gburugburu, na nnukwu agbụrụ Igbo, ndị Edda enweghị echiche nke ịbụ ụmụ amaala dị ka ihe ndabere maka ịbụ ndị otu obodo, obodo na obodo ha. Echiche zuru oke na Edda bụ ịbụ nwa amaala, nke bụ maka ịbụ onye otu onye n'agbanyeghị ebe a mụrụ, na obodo ha nwere ụkpụrụ na ụkpụrụ ụkpụrụ. A na-ewere ndị mmadụ na-abụghị ndị otu obodo na Eddaland ka ndị ọbịa, a na-elekwa ha ọbịa nke ọma. Edda na-ejidekwa echiche nke iguzosi ike n'ezi ihe nke ukwuu ma na-asọpụrụkwa iguzosi ike n'ihe nke ukwuu.
[1] Ọ bụ onye isi oche na ndị kansụl a họpụtara ahọpụta bụ ndị a họpụtara site na ngalaba ha dị iche iche n'ime ime obodo na-elekọta ọchịchị ime obodo. Onye isi oche mbụ bụ Ichie Sonni Ogbuoji .
Eddaland dị n'ókè Unwana n'akụkụ ọwụwa anyanwụ; Akaeze n’ebe ọdịda anyanwụ, Amasiri n’ebe ugwu, Afikpo dị n’ebe ugwu-ọwụwa anyanwụ, Ohafia n’ebe ndịda, Nkporo ruo ndịda ọdịda anyanwụ, na Erei ruo ndịda-ọwụwa anyanwụ [2]
Ọ nwere mpaghara ala 378 km2 na onu ogugu nke 157,072 na ngụkọ 2006.
Ihu igwe, ihu igwe na ahịhịa oriri: Enwere oge abụọ pụrụ iche na mpaghara a; Oge mmiri ozuzo na ọkọchị. Oge mmiri ozuzo na-amalitekarị na mbido March wee kwụsị n'October, iji nye ohere maka oge ọkọchị. Oge ọkọchị na-amalitekarị site n'October na-agwụ na February. Oge abụọ a dabere na ifufe abụọ na-efe efe - ifufe ahia North East ma ọ bụ Dry Harmattan (nke a na-akpọkwa The Tropical Continental) airmass, juputara na uzuzu sitere na Desert Sahara na South West ifufe ahia si n'ebe ndịda Atlantic Ocean (nke a na-akpọ Tropical). Maritime) oke ikuku. Okpomọkụ dị site na 20 Celsius C ruo 38 Celsius C n'oge ọkọchị na 16 Celsius C ruo 28 Celsius C n'oge mmiri ozuzo. Nkezi mmiri ozuzo kwa afọ na-adị iche site na 1750mm ruo 2250mm. Ahịhịa ebe a bụ ogige ntụrụndụ, nke nwere osisi sụrụ awụ na akpa ọhịa na oke ọhịa nke nwere osisi na nnukwu osisi. Akụ na ụba ebe a bụ n'ozuzu nri na ọrụ ugbo dị ka isi ihe.
Kodu nzipu ozi nke mpaghara ahụ bụ 490. [3]
Ndị ama ama dezie
- Sinach - onye na-agụ egwú, onye na-ede egwú
Hụkwa Ihe ozo dezie
- Ọgba Amancho
Ndebesiaba dezie
- ↑ Nigeria States.
- ↑ http://www.doublegist.com/social-control-system-role-traditional-associations-edda/
- ↑ Post Offices- with map of LGA. NIPOST. Archived from the original on 7 October 2009. Retrieved on 2009-10-20.