Ọdịdị ala nke Equatorial Guinea

   

Geography of the Republic of Equatorial Guinea



República de Guinea Ecuatorial (Spanish)



République de Guinée équatoriale (French)



República da Guiné Equatorial (Portuguese)








Continent Africa
Coordinates 2°00′N 10°00′E / 2.000°N 10.000°E / 2.000; 10.000
Mpaghara Ọ nọ n'ọnọdụ nke 141
 • Ngụkọta 28,051 km2 (10,831 sq mi)
Ụsọ oké osimiri 296 kilomita (184 mi)
Ógbè ndị dị n'ókè 539 kilomita
Ihe Kasị Elu Ugwu Basile, 3,008 mita
Ebe Kasị ala Oké Osimiri Atlantic, 0 m
Osimiri kasị ogologo Osimiri Benito
Ọnọdụ ihu igwe Ebe okpomọkụ
Ihe ndị sitere n'okike mmanụ ala, osisi, obere ebe a na-ejighị ọlaedo, manganese, uranium
Nsogbu gburugburu ebe obibi mmiri ọṅụṅụ, ọzara
Mpaghara akụ na ụba pụrụ iche 303,509 km2 (117,185 sq mi)

Àtụ:MapLibraryRepublic nke Equatorial Guinea dị na ọdịda anyanwụ etiti Afrịka . Bioko Island dị ihe dị ka kilota iri anọ (24.9 mi) site na Cameroon. Annobón Island dị ihe dị ka kilomita narị ise na iri itoolu na ise(370 mi) n'ebe ndịda ọdịda anyanwụ nke Bioko Island. Mpaghara kọntinent ka ukwuu nke Río Muni dị n'etiti Cameroon na Gabon na isi ala; ọ gụnyere agwaetiti Corisco, Elobey Grande, Elobey Chico, na agwaetiti ndị dị nso. Ngụkọta ala bụ 28,051 km2 (10,831 ). O nwere mpaghara akụ na ụba pụrụ iche nke 303,509 km2 (117,185 ).

Bioko Island, nke a na-akpọ Fernando Po ruo n'afọ 1970, bụ agwaetiti kachasị ukwuu na Gulf of Guinea - 2,017 uare kilota (779 sq mi). A na-ahazi ya dị ka buutu, nke nwere nnukwu ugwu mgbawa abụọ nke ndagwurugwu nke kewara agwaetiti ahụ n'ebe kachasị warara. Ụsọ oké osiri nke dị kilomita narị otu nari na iri itoolu na ise(121 mi) dị elu ma sie ike n'ebe ndịda mana ọ dị ala ma dị mfe ịnweta n'ebe ugwu, yana ọdụ ụgbọ mmiri magburu onwe ya na Malabo na Luba, na ọtụtụ osimiri mara mma n'etiti obodo ndị ahụ.

Na kọntinent ahụ, Río Muni kpuchiri ọnụ Ọgụgụ ndịa: 26,003 uare kilomita (10,040 sq mi). Ala dị larịị dị n'ụsọ oké osimiri na-enye ohere maka ndagwurugwu dị iche iche nke ugwu dị ala na ugwu nke Crystal Mountains kewara. Rio Benito (Mbini) nke kewara Río Muni na ọkara, enweghị ike ịgafe ma e wezụga maka kilomita iri abụọ na ọnụ mmiri ya. Okpomọkụ na iru mmiri na Río Muni na-adịkarị ala karịa na Bioko Island.

Annobon Island, nke akpọrọ aha ya maka nchọpụta ya n'ụbọchị Afọ Ọhụrụ 1472, bụ obere agwaetiti na-agbọpụta ọkụ nke kpuchiri uare kilomita iri na asatọ (6.9 sq mi). Akụkụ osimiri dị na mberede ma e wezụga n'ebe ugwu; isi ugwu mgbawa nwere obere ọdọ mmiri. Ọtụtụ n'ime ndị bi na 1,900 bụ ndị ọkụ azụ na-ahụ maka ọdịnala, obere azụ tuna na igbu whale. Ọnọdụ ihu igwe bụ mmiri ozuzo na-ekpo ọkụ, oke mmiri ozuzo, na mgbanwe oge ugboro ugboro na oké ifufe.

Ebe: Etiti Afriịka n' oké nke a na akpọ Bight of Biafra, n'etiti Cameroon na Gabon.

Ókè ala dezie

Mpaghara ala Equatorial Guinea dị kilomita ọnụ Ọgụgụ ndịa: 539 . Ọ na-ejikọ Cameroon (189 km) n'ebe ugwu na Gabon (350 km) n"ebe ọwụwa anyanwụ na ndịda.

Nkwupụta ụgbọ mmiri: oke osimiri: iri na abụọ nmi (22.2 km; 13.8 mi)

Mpaghara akụ na ụba pụrụ nke ọnụ Ọgụgụ nke dị iche: 303,509 km (117,185 mi) na 200 n (370.4 km; 230.2 mi)

ihu igwe dezie

 
Nchịkọta ihu igwe Köppen nke Equatorial Guinea
 
Ihe osise ihu igwe nke Malabo

Ọnọdụ ihu igwe nke mpaghara kọntinent na agwaetiti na-adịkarị n'etiti etiti, na okpomọkụ dị elu, nnukwu mmiri ozuzo, na ọtụtụ igwe ojii na-ekpuchi ihe ka ukwuu n'afọ. Mgbanwe mpaghara bụ n'ihi ọdịiche dị na ịdị elu na ịdị nso n'oké osimiri. Oge mmiri na mpaghara kọntinent ahụ bụ site na ọnwa Febụwarị ruo Junna site na Septemba ruo Disemba. Mmiri ozuzo dị elu n'ụsọ oké osimiri karịa n'ime ala. Na Bata, ọnwa iri ozuzo kachasị bụ ọnwa Septemba, Ọktọba, na Nọvemba, mmiri ozuzo nke na-eme ihe karịrị iri itoolu na anọ in (2,388 mm) n'afọ. Calatrava, n'ebe ndịda n'ụsọ oké osimiri, ọ na-eru ọnụ Ọgụgụ otú narị na iri asatọ in (4,572 ) mgbe ụfọdụ. Otú ọ dị, iri ozuzo na-ebelata; Mikomeseng, dị ka ọmụmaatụ, na-enweta naanị ihe dị ka iri ise na asatọ in (1,473 mm). Nkezi okpomọkụ kwa afọ bụ ihe dị ka 79 °F (26.1 ) ma na-adịgide adịgide n'afọ niile. Okpomọkụ kachasị elu dị ala karịa na Bioko. Otú ọ dị, iru mmiri dị elu karịa na Bioko. Bioko nwere ihu igwe na-emebi emebi. Ihe a na-akpọ oge ọkọchị na-adị site na Nọvemba ruo Machị, na afọ ndị ọzọ na-ezo mmiri. Nkezi okpomọkụ kwa afọ nke ihe dị ka 77 °F (25 ) dị obere n'afọ niile. Okpomọkụ nke ehihie ruru elu 80s (ala 30s °C) ma daa naanị ihe dị ka 70 °F (21.1 ) n'abalị. Ọtụtụ oge, igwe na-ekpuchi ma kpuchie ihu igwe. iri ozuzo siri ike na-eme ndịda, na mmiri ozuzo nke ifufe monsoon wetara ruru ihe dị ka 450 in (11,430 mm) kwa afọ gburugburu San Antonio de Ureca.

Climate data for Malabo
Month Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec Year
Record high °C (°F) 34.2
(93.6)
35.3
(95.5)
34.5
(94.1)
36.5
(97.7)
34.0
(93.2)
32.5
(90.5)
31.5
(88.7)
32.0
(89.6)
32.5
(90.5)
32.5
(90.5)
32.5
(90.5)
33.5
(92.3)
36.5
(97.7)
Average high °C (°F) 31.1
(88.0)
31.8
(89.2)
31.3
(88.3)
31.3
(88.3)
30.5
(86.9)
29.5
(85.1)
28.4
(83.1)
28.0
(82.4)
28.1
(82.6)
28.8
(83.8)
29.8
(85.6)
30.8
(87.4)
30.0
(86.0)
Daily mean °C (°F) 26.9
(80.4)
27.7
(81.9)
27.6
(81.7)
27.2
(81.0)
26.7
(80.1)
25.9
(78.6)
25.3
(77.5)
25.0
(77.0)
25.1
(77.2)
25.5
(77.9)
26.1
(79.0)
26.6
(79.9)
26.3
(79.3)
Average low °C (°F) 23.0
(73.4)
23.9
(75.0)
24.1
(75.4)
23.8
(74.8)
23.5
(74.3)
23.3
(73.9)
23.2
(73.8)
23.1
(73.6)
22.8
(73.0)
22.9
(73.2)
23.0
(73.4)
22.7
(72.9)
23.3
(73.9)
Record low °C (°F) 17.0
(62.6)
16.5
(61.7)
15.5
(59.9)
16.5
(61.7)
15.0
(59.0)
18.0
(64.4)
17.1
(62.8)
15.0
(59.0)
18.5
(65.3)
17.6
(63.7)
19.0
(66.2)
17.5
(63.5)
15.0
(59.0)
Average rainfall mm (inches) 28.9
(1.14)
70.6
(2.78)
102.7
(4.04)
155.7
(6.13)
227.1
(8.94)
260.8
(10.27)
202.0
(7.95)
177.1
(6.97)
250.1
(9.85)
254.3
(10.01)
100.3
(3.95)
39.6
(1.56)
1,869.1
(73.59)
Average rainy days (≥ 1.0 mm) 3.5 4.6 9.8 12.0 17.2 19.0 17.5 14.8 20.6 19.5 10.3 4.0 152.7
Average relative humidity (%) 83 83 84 84 87 89 90 89 91 90 88 84 87
Mean monthly sunshine hours 120.9 121.5 108.5 114.0 99.2 66.0 43.4 52.7 48.0 71.3 87.0 117.8 1,050.3
Mean daily sunshine hours 3.9 4.3 3.5 3.8 3.2 2.2 1.4 1.7 1.6 2.3 2.9 3.8 2.9
Source: Deutscher Wetterdienst[1]
Climate data for Bata (1956–1965)
Month Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec Year
Record high °C (°F) 33.5
(92.3)
35.6
(96.1)
34.1
(93.4)
34.1
(93.4)
33.2
(91.8)
32.8
(91.0)
31.8
(89.2)
31.5
(88.7)
32.5
(90.5)
32.0
(89.6)
32.4
(90.3)
33.0
(91.4)
35.6
(96.1)
Average high °C (°F) 30.5
(86.9)
31.1
(88.0)
31.3
(88.3)
31.0
(87.8)
30.7
(87.3)
29.7
(85.5)
28.8
(83.8)
28.9
(84.0)
29.1
(84.4)
29.1
(84.4)
29.6
(85.3)
30.1
(86.2)
30.0
(86.0)
Daily mean °C (°F) 25.6
(78.1)
25.8
(78.4)
25.7
(78.3)
25.6
(78.1)
25.6
(78.1)
25.0
(77.0)
24.1
(75.4)
24.2
(75.6)
24.6
(76.3)
24.8
(76.6)
25.2
(77.4)
25.0
(77.0)
25.1
(77.2)
Average low °C (°F) 20.7
(69.3)
20.4
(68.7)
20.1
(68.2)
20.1
(68.2)
20.6
(69.1)
20.2
(68.4)
19.4
(66.9)
19.6
(67.3)
20.0
(68.0)
20.5
(68.9)
20.8
(69.4)
20.0
(68.0)
20.2
(68.4)
Record low °C (°F) 15.3
(59.5)
13.7
(56.7)
14.5
(58.1)
12.5
(54.5)
12.5
(54.5)
15.5
(59.9)
12.5
(54.5)
14.2
(57.6)
15.6
(60.1)
15.5
(59.9)
14.5
(58.1)
14.5
(58.1)
12.5
(54.5)
Average rainfall mm (inches) 116
(4.6)
102
(4.0)
205
(8.1)
292
(11.5)
285
(11.2)
90
(3.5)
25
(1.0)
26
(1.0)
221
(8.7)
457
(18.0)
306
(12.0)
109
(4.3)
2,234
(87.9)
Average rainy days (≥ 0.1 mm) 9 8 14 16 17 7 3 5 16 24 18 10 147
Mean monthly sunshine hours 201.5 192.1 173.6 177.0 189.1 147.0 142.6 142.6 114.0 114.7 141.0 186.0 1,921.2
Mean daily sunshine hours 6.5 6.8 5.6 5.9 6.1 4.9 4.6 4.6 3.8 3.7 4.7 6.0 5.3
Source: Deutscher Wetterdienst[2]

Ala dezie

 
Equatorial Guinea nwere nkezi 2019 Forest Landscape Integrity Index score nke 7.99, na-eme ya nke 30 n'ime mba 172.[3]

  Ala dị larịị n'ụsọ oké osimiri na-arịgo ugwu ndị dị n'ime; agwaetiti ndị na-agbọpụta ọkụ.

Ngụkọta mmiri a na-agbanwe agbanwe: nke ọnụ Ọgụgụ nke iri abụọ na isii km3 (2011)

Ihe ize ndụ sitere n'okike: oké ifufe, idei mmiri

Mpaghara - nsogbu ndị dị ugbu a: mmiri pọmpụ abụghị ihe ọṅụṅụ; mgbukpọ ọhịa

Gburugburu ebe obibi - nkwekọrịta mba ụwa: nke a na akpọ otu na: Biodiversity, Desertification, Endangered Species, Hazardous Wastes, Law of the Sea, Marine Dumping, Ozone Layer Protection, Ship Pollution, Wetlands

Ọdịdị ala - ihe edeturu: mpaghara agwaetiti na mpaghara kọntinent dị iche iche nke kewara ekewa

Ihe ndị dị oke mkpa dezie

Nke a bụ ndepụta nke ebe ndị dị oke egwu nke Equatorial Guinea, ebe ndị dị n'ebe ugwu, ndịda, ọwụwa anyanwụ ma ọ bụ ọdịda anyanwụ karịa ebe ọ bụla ọzọ.

  • Ebe kachasị n'ebe ugwu - Punta Europa, Bioko Island
  • Ebe ọwụwa anyanwụ - ogologo niile nke ókèala ọwụwa Anyanwụ na Gabon, nke na-aga n'ụzọ kwụ ọtọ
  • Ebe ndịda - A Dyibó, Annobón Island
  • Ebe ọdịda anyanwụ - Punta Dyiscoj, Annobón Island

Hụkwa dezie

Ndemsibia dezie

  1. Klimatafel von Malabo (Santa Isabel) / Insel Bioko (Fernando Póo) / Äquatorial-Guinea (de). Baseline climate means (1961–1990) from stations all over the world. Deutscher Wetterdienst.
  2. Klimatafel von Bata / Insel Mbini / Äquatorial-Guinea (de). Baseline climate means (1961-1990) from stations all over the world. Deutscher Wetterdienst.
  3. Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity - Supplementary material, Nature Communications volume 11 numéro 1 2020 ISSN 2041-1723

Àtụ:CIA World FactbookÀtụ:Geography of Africa