Tirana
ama ukwu, Nnụkwụ obodo, Communes of Albania
Oge/afọ mmalite1614 Dezie
akara alaTiranë, Tirona Dezie
demonymTiranaise, Tiranais, tiranesi Dezie
mba/obodoAlbania Dezie
dị na ngalaba nhazi mpagharaTirana municipality Dezie
dị na mpaghara ogeUTC+01:00 Dezie
dị n'ime ma ọ bụ n'akụkụ mmiri mmiriLanë, Tiranë Dezie
nhazi ọnọdụ41°19′44″N 19°49′4″E Dezie
Onyeisi gọọmentiErion Veliaj Dezie
onye nweClock Tower of Tirana, National Martyrs Cemetery of Albania Dezie
postal code1001–1028 Dezie
webụsaịtịhttps://www.tirana.al Dezie
ọkọlọtọSymbols of Tirana Dezie
uwe aghaSymbols of Tirana Dezie
Akụ na ụba nke isiokwueconomy of Tirana Dezie
Koodu ọkpụkpọ mpaghara4 Dezie
koodu akwụkwọ ikike maka ụgbọ alaTR Dezie
category for honorary citizens of entityQ32031878 Dezie
Atiya maka ele ihe anyaCategory:Views of Tirana Dezie
udi maka maapụCategory:Maps of Tirana Dezie
Map

TiranaÀtụ:Efn (Àtụ:IPAc-en Àtụ:Respell, Àtụ:IPA-sqÀtụ:IPA-sqÀtụ:IPA-sq; Àtụ:Lang-aln) bụ isi obodo na largest city of Albania. Ọ dị n'etiti obodo ahụ, nke ugwu na ugwu gbara ya gburugburu, na Dajti rebili n'ebe ọwụwa anyanwụ na a nta ndagwurugwu n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ na-ele nke Adriatic Sea n'ebe dị anya.  Ọ bụ otu n'ime obodo ndị kacha mmiri mmiri na anwụ na-acha na Europe, na-enwe awa 2,544 anwụ kwa afọ.[1][2]

Ebe Tirana nke oge a anọgidewo na-ebi kemgbe Iron Age ma eleghị anya ọ bụ isi nke Alaeze Illyrian nke Taulantii, nke na Classical Antiquity dị n'ime ime obodo nke Epidamnus. Mgbe Rom Illyrian gasịrị, Rom weghaara ya ma ghọọ akụkụ dị mkpa nke Alaeze Ukwu Rom; ihe nketa nke oge ahụ gosipụtara site na Mosaics nke Tirana. Site na ọdịda nke Alaeze Ukwu Rom nke Ọdịda Anyanwụ na narị afọ nke anọ, ọtụtụ n'ime Albania nọ n'okpuru nchịkwa nke Alaeze Ukwu Byzantium nke ọwụwa anyanwụ, dị ka Petrelë Castle nke e wuru n'oge ọchịchị Justinian I. Ọchịagha Ottoman Albanian Sylejman Pasha Bargjini tọrọ ntọala Tirana na 1614, nke dị n'etiti Ụlọ alakụba Ochie na türbe. Obodo ahụ adịghị mkpa ruo na narị afọ nke 20, mgbe Nzukọ nke Lushnjë kwupụtara ya dị ka isi obodo Albania mgbe Nkwupụta Nnwere Onwe nke Albania gasịrị na 1912.

A na-ahazi ya dị ka obodo dị iche iche, [3] Tirana bụ ebe kachasị mkpa maka akụ na ụba, ego, ndọrọ ndọrọ ọchịchị, na azụmahịa na Albania n'ihi ọnọdụ ya dị mkpa n'etiti mba ahụ na ikuku ya, ụgbọ mmiri, ụgbọ okporo ígwè na njem n'okporo ụzọ. [4] Dị ka oche ike nke Gọọmentị Albania, ọ na-anabata ebe obibi nke Onye isi ala na Praịm Minista nke Albania na Nzukọ Ndị Omeiwu nke Albania. A mara ọkwa obodo ahụ dị ka Isi Obodo Ndị Ntorobịa Europe maka 2022.

Akụkọ ihe mere eme

dezie

Mmalite mbụ

dezie
 
Ihe osise nke ụlọ Rom oge ochie site na narị afọ nke atọ AD

Ndị mmadụ ebiela n'ógbè Tirana kemgbe oge prehistoric na ihe ncheta mbụ a chọtara na Ọgba nke Pëllumbas nke oge Palaeolithic. Ndị Illyrian bụ ndị mbụ bi n'ógbè ahụ ma nwee ike ịbụ isi Alaeze Illyrian nke Taulantii, nke n'oge ochie dị n'ime ime obodo nke Epidamnus.[5] Mgbe ndị Rom rutere Illyria mgbe ha meriri n'Agha Illyrian, ha biri ma jikọta mpaghara ahụ n'ime alaeze ukwu ha n'okpuru nchịkwa ndọrọ ndọrọ ọchịchị nke obodo Rom. Ihe nchoputa kachasị ochie site n'oge a bụ ụlọ Rom nke sitere na narị afọ nke atọ, nke a gbanwere ka ọ bụrụ ụlọ ụka na-enweghị paswọọdụ nwere ala mosaic. Otu nnukwu ụlọ, nke a maara dị ka Tirkan, bụ nke Eze Ukwu Byzantium Justinian nke Mbụ wuru n'etiti narị afọ nke anọ na nke isii ma mesịa bụrụ nke Ahmed Pasha Toptani weghachiri na narị afọ nke iri na asatọ.[6]

 
Justinian nke Mbụ tọrọ ntọala Castle nke Petrelë na narị afọ nke isii.

A kpọtụrụ Tirana aha na akwụkwọ Venetian na 1350s nakwa na 1418: "...onye bi na Pjeter, nwa Domenik nwụrụ anwụ si n'obodo Tirana... "[7] Ihe ndekọ nke ndebanye aha ala mbụ n'okpuru Ndị Ottoman na 1431-32 na-egosi na Tirana nwere ebe obibi 60, nwere ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ ụlọ 2,028 na ndị bi na 7,300.   Na 1510, Marin Barleti, onye ụkọchukwu Katọlik na ọkà mmụta, na akụkọ ndụ nke dike mba Albania Skanderbeg, Historia de vita et gestis Scanderbegi Epirotarum principis (Akụkọ ndụ na omume nke Skanderbeg، nwa eze nke Epirotes), zoro aka na mpaghara a dị ka obere obodo, na-eme ka ọdịiche dị n'etiti "Little Tirana" na "Great Tirana".[7] E mechara kpọtụrụ ya aha na 1572 dị ka Borgo di Tirana .

  1. Sunniest Cities in Europe. currentresults.com. Archived from the original on 19 January 2024. Retrieved on 21 January 2024.
  2. European Cities With the Wettest, Rainiest Weather. currentresults.com. Archived from the original on 8 December 2017. Retrieved on 7 December 2017.
  3. GaWC - The World According to GaWC 2020. www.lboro.ac.uk. Retrieved on 2024-08-03.
  4. The World According to GaWC 2020. Globalization and World Cities Research Network (GaWC). Archived from the original on 6 October 2020. Retrieved on 6 October 2020.
  5. Hammond (1966). "The Kingdoms in Illyria circa 400-167 B.C.". The Annual of the British School at Athens 61. DOI:10.1017/S0068245400019043. 
  6. Heppner (1994). Hauptstädte in Südosteuropa: Geschichte, Funktion, nationale Symbolkraft. Wien u.a. Böhlau, 133, 135. ISBN 978-3-205-98255-5. Retrieved on 3 October 2020. 
  7. 7.0 7.1 Heppner (1994). Hauptstädte in Südosteuropa: Geschichte, Funktion, nationale Symbolkraft. Wien u.a. Böhlau, 137. ISBN 978-3-205-98255-5. Retrieved on 3 October 2020.