Templeeti:Infobox Korean nameTaegyo (Korean: 태교) na-ezo aka n'echiche ọdịnala ndị Korea nke gụnyere omume na nkwenye metụtara mmepe ọmụmụ. Otu n'ime ọgwụ ndị Korea ọdịnala, ọ na-ekpebi ihe nne kwesịrị ime iji mụọ nwa dị mma

Akụkọ ihe mere eme

dezie
 
Ili Lee Sajudang

Ewebata Taegyo na Korea site na China na njedebe nke oge Goryeo 918-1392. N'ime oge 1392-1910 Joseon, ọ toro na ewu ewu. [Ihe e dere n'akwụkwọ ozi] Na 1800, ọkà mmụta nwanyị Korea bụ Yi Sajudang (사주당 이씨; 師朱堂李氏) dere akwụkwọ gbasara isiokwu a akpọrọ Taegyosingi (태교신기; 胎蕘). N'akwụkwọ ya, Yi kwusiri ike na, maka nwatakịrị, ọnwa iri agụmakwụkwọ ọ na-enweta n'afọ nne dị mkpa karịa afọ iri nke agụmakwụkwọ na-esote ya. Ndị na-akwado taegyo na-ekwu na echiche ya na-adaba na ya, mana ọ malitere n'oge mbụ karịa echiche mmepe ụmụaka nke ụwa ọdịda anyanwụ.

Ịbụ onye a ma ama na Korea anọgidewo na-aga n'ihu n'oge a: ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ akwụkwọ ọ bụla maka ụmụ nwanyị dị ime na Korea gụnyere ngalaba Taegyo. Ọ bụ ihe a na-ahụkarị maka ụmụ nwanyị Korea nke oge a na-eme Taegyo n'oge ime.   [citation needed]

Echiche

dezie

Na Taegyo, a na-ewere nwa e bu n'afọ dị ka onye sitere na Imeju. Ndị na-akwado Taegyo kwenyere na ụzọ ndị Ọwụwa Anyanwụ nke ịchọpụta afọ mmadụ (nke na-agbakwunye ọnwa 10 na afọ a gụrụ site n'ụbọchị a mụrụ ha) na-akwado echiche a. Dabere n'echiche Taegyo, dị ka nwa e bu n'afọ na nwa e bu, onye a e kere ọhụrụ nwere mmetụta siri ike site na ọnọdụ mmetụta uche ya: echiche nke nwanyị dị ime. Taegyo bụ usoro omume a na-azọrọ na ọ na-emepụta gburugburu ebe obibi kachasị mma maka mmepe nwa.[1]

Ime Taegyo bụ ọrụ nwanyị n'ụzọ dị ukwuu. A kwalitela usoro iwu dị iche iche: ebumnuche nke iwu niile bụ iji gbochie nsogbu mmetụta uche n'ime nwanyị dị ime. Ndị na-akwado Taegyo na-ezo aka na ọmụmụ ihe na-egosi mmetụta ahụike na-emebi emebi nke nrụgide dị ka ịkwado nkwenye ha na gburugburu ebe obibi nke obi iru ala dị mkpa maka ọzụzụ dị mma nke nwatakịrị. Usoro iwu kachasị ewu ewu bụ omume ọdịnala a na-akpọ àgwà asaa. Omenala a na-ekwu okwu ya ruo ọtụtụ afọ, a chọtara àgwà asaa ahụ na mbụ n'akwụkwọ e bipụtara na 1973, n'ọrụ Lee Kyutae (이태규) na 1973.   [citation needed]

Ọ bụ ezie na iwu ahụ na-elekwasị anya n'ịchịkwa omume nwanyị ahụ, Taegyo kwenyere na omume na àgwà nke di na nna dị oke mkpa: a kwenyere na di bụ onye nwere mmetụta kachasị na ọnọdụ mmetụta uche nke nwunye ya dị ime. Ntuziaka a na-ahụkarị maka di bụ ka ọ zere ise siga na ịṅụ mmanya na ịnọgide na-enwe obi ụtọ na nke na-anụ ọkụ n'obi.   [citation needed]

Ndị na-akwado Taegyo kwenyere na nkwụsi ike mmetụta uche nke nwanyị dị ime nwere mmetụta siri ike na ahụike nke nwa e bu n'afọ karịa ahụike nwanyị ahụ. Otu nnyocha ha kwuru chọpụtara na ụmụ nwanyị nwere nnukwu nrụgide na nchegbu n'oge ime nwere ụmụ nọ n'ihe ize ndụ dị ukwuu nke enweghị uche / ịrụsi ọrụ ike, nchegbu na igbu oge n'asụsụ.[2] Nnyocha ọzọ nke ndị na-akwado ya kwadoro chọpụtara na ogo cortisol n'ime ụmụaka dị afọ iri gosipụtara njikọ na ọkwa nchegbu nne ha n'oge ime.[3]

Ọ bụ ezie na Taegyo na-etinye nnukwu mkpa n'ịzere ọgba aghara mmetụta uche na nwanyị dị ime, a na-ewere ịdị nwayọọ n'obi, n'onwe ya, ezughị oke. Ụdị Taegyo dị iche iche na-elekwasị anya n'ịmụ nwa nwere àgwà pụrụ iche. Dịka ọmụmaatụ, a na-eme Taegyo Bekee na ọchịchọ imeziwanye ikike asụsụ nwa ebu n'afọ. A na-eme ụda Taegyo, nke gụnyere ige egwu egwu dị mma, iji zụlite mmetụta mmetụta uche na njikọ dị n'etiti nne na nwa

Omume

dezie

Ikwu okwu

dezie

N'ime izu itoolu, nwa ebu n'afọ na-etolite nwere ike ịdaba ma meghachi omume n'oké mkpọtụ. N'ọgwụgwụ nke ọnwa atọ nke abụọ ọ nwere ike ịnụ. N'ime mmetụta uche ndị ọzọ, nwa ebu n'afọ nwere ike ịmata ọdịiche dị n'etiti olu nne na nke onye ọ na-amaghị, wee zaghachi akụkọ a maara nke ọma na-agụ ya.[1] Taegyo kwenyere na ụzọ kacha mma isi kpalie ụbụrụ nwa ebu n'afọ na-etolite bụ ịgwa ya okwu. Nkwenye bụ na ụmụaka ndị a na-agwa okwu n'afọ nne na-abụ ndị na-amụ asụsụ ngwa ngwa, na-enwe mmekọrịta ọha na eze, na-eme egwuregwu na nke mmetụta uche. Ekwenyere na ịgwa nwa ebu n'afọ okwu ga-eme ka ike nke njikọ nne na nwa pụta.

Dị ka Taegyo si kwuo, n'oge nwa e bu n'afọ na-azụlite ikike ịnụ ihe (n'oge ọnwa nke ise ma ọ bụ nke isii nke ime), ọ na-amalite inwe otu mmetụta ahụ dị ka nwanyị dị ime. Omume Taegyo bụ ịgwa nwa e bu n'afọ okwu na ebumnuche nke ịkwalite na gburugburu ebe obibi nke ịhụnanya, ịhụnanya, na obi ụtọ. A na-eche na itinye aka nke di nwanyị na ụmụ ndị ọzọ n'ezinụlọ ahụ na-eme ka mmetụta bara uru na nwa e bu n'afọ dịkwuo mma, yana ime ka ezinụlọ dị ugbu a dịkwuo nso.[4]

Akụkọ ndị a na-agụ

dezie

A na-agụ akụkọ ụmụaka nye nwa e bu n'afọ iji nyere aka ịnụ ihe na uto mmetụta uche. Ndị na-akwado Taegyo kwenyere na ịgụ akụkọ nwere mmetụta uche siri ike, karịsịa, iji rite uru na mmepe mmetụta uche nke nwa e bu n'afọ. A na-agbakwa ume ịgụ akụkọ n'ihi na ndị ezinụlọ na-enwe ahụ erughị ala ikwu okwu na nwa e bu n'afọ nwere ike ịdịkwuo mma ịgụ ihe n'olu dara ụda. Na mgbakwunye, Taegyo na-atụ aro ka di na nwunye ma ọ bụ ezinụlọ kwurịta akụkọ ndị ahụ mgbe ha gụsịrị ha.   [citation needed]

Ịkpọ ụda

dezie

Nnyocha e mere n’oge na-adịbeghị anya gosiri na egwú na-eme ka ahụ́ ruo ha ala.[1] Ndị inyom dị ime nwere ike iji egwu na-enyere ha aka ịnọgide na-enwe obi iru ala nke Taegyo chọrọ. Ndị na-akwado Taegyo na-ekwu na ọtụtụ uru ndị ọzọ dị n'ịkpọ egwu dị jụụ maka nwa ebu n'afọ: mkpali nke mmepe nke akụkụ aka nri nke ụbụrụ, mmepe nke ikike ịnụ ihe, nghọta doro anya nke ọma, nkwụsi ike nke mmetụta uche, secretion hormone, ọbara mgbali elu, na ụbụrụ ụbụrụ.

Na mgbakwunye na ige egwu, Taegyo na-atụ aro ka nwanyị dị ime na di ya bụrụ abụ ma ọ bụ kpọọ ngwá egwu. E kwenyere na nke a na-akasi nwa e bu n'afọ obi ma na-akwalite iku ume miri emi n'ime nwanyị ahụ.[5]

Taegyo na-akụzi na egwu sitere na ụda okike, na ikpughe nwa ebu n'afọ na ụda eke bụkwa ihe dị mkpa. Ụda ndị akwadoro gụnyere egwu nnụnụ, mkpọ ụmụ ahụhụ, ebili mmiri na ihe ndị yiri ya.T

Ime yoga

dezie

Yoga na-ebelata nrụgide ma nwee ike inyere nwanyị aka nke ukwuu na-anwa ịnọgide na-enwe uche dị jụụ nke Taegyo chọrọ. Yoga nwekwara ike inye nwanyị dị ime uru anụ ahụ, na-ebelata obi erughị ala nke ime ime ma na-eme ka ịmụ nwa na mgbake mgbe ọ mụsịrị nwa dị mfe. Taegyo na-atụ aro ịmalite yoga mgbe niile n'ọnwa nke ise nke ime ime, ma na-atụkwa aro ka nwamba na urukurubụba nọrọ.[6] [7]

Hụkwa

dezie
  • Nrọ ime
  • Doljanchi
  • Yoga

Ntụaka

dezie
  1. EnCyber & EnCyber.com - http://100.naver.com/100.nhn?docid=154473
  2. University of Edinburgh (2007) Research Symposium Antenatal stress/anxiety, the fetal environment, and the neurodevelopment of the child
  3. BBC NEWS Pregnancy stress 'passed to baby' Tuesday, 27 September 2005
  4. 아이 베스트 베이비
  5. Genau's Blog
  6. ::: 건강한 아기 행복한 출산 맘요가입니다 :::
  7. "Sally on YouTube - Sally Parkes Yoga", Sally Parkes Yoga. Retrieved on 2017-02-23. (in en-US)

Njikọ mpụga

dezie
  • Ịkụziri Ụmụaka A Na-amụbeghị Anya: Ozizi Sŏn Master na T'aegyo site na Daehaeng Sunim, nke a kwadoro na ebe nrụọrụ weebụ Hanmaum Seon Center