Sapi-Portuguese Ivory Spoon

Agwọ a ụkpụrụ akpụ

 

Onye na-ese ihe Sapi a na- map ama njem Sapi-Portuguese Ivory Spoon na ike awụ nke iri na isii. Ihe osise nke ụkwụ nke aka spoon ahụ, oyiyi na ihe oyiyi Europe mana imewe ahụ na- akara ejiji ejiji nke ndị Sapi nke West Africa.

Sapi-Portuguese Ivory Spoon[1]

Ihe ndị mere n'oge gara aga

dezie

E ebi na ọ bụ onye na-ese ihe Sapi ibu ihe ọrụ ọdụ́ a. Sapi bụ aha ndị aha Portuguese ji ndị bi n'elu oke osimiri Sierra Leone, mba dị n'ụsoro osimiri ndị na-egosi Afrịka nke Guinea na Liberia gbara gburugburu. N'ime ụtụtụ nke iri na ise na nke iri na isii, oge e kere ihe a, ndị Portugal na-achịkwa azụmahịa ụwa, na ọdụ ụgbọ mmiri n'ụwa niile, nkiri India, Brazil, na Sierra Leone. N'oge dị ha niile, ndị Portugal na-achị ha mere ndị Afrịka 175,000 ohu ma mmetụta ha Europe na ihu. Ndị Portugal choro njikọ, ọdụ́, na ose n'Africa n'ihi na ndị ahụ bụ isi ihe ha na-ebupụ. Ivory bụ ihe bara uru gị n'ihi na a na-eji ihe siri ike eme ihe iji mee ihe ndị na-adịgide adịgide kwa ụbọchị dị ka arịa. A na-enwe nwere ọgịga na ike, nke a ike ịbụ n'ihi na ọ sitere na enyí, otu n'ime anụ ndị na-enye nwa ara posi ukwuu na mbara ala ma n'ihi nke a ọ bụghị ihe bara aka.

Nnyocha anya

dezie

Sapi ivory spoon ihe niile dị iche na spoons nke oge a. A na-eji otu nke ọdụ́ kpụọ spoon ahụ. Ọgwụgwụ iri nri nke ngaji na-ewere nke oblong, nke na-ahụ ihe nke nwere obere olu nke efere efere spoon na aka ya. Ihe dị n'etiti aka ahụ bụ obere ihe dị mfe nke onye Sapi. A na-akpụ ihe oyiyi ahụ ma nwee ihu ihu dị iche iche mana ahụ dị mfe na- ike aka. N'ihe dị ka ọkara ala, aka ahụ na-agwụ na ụkwụ ma ahụ na'ihu na-agbadata na nhazi dị mfe. A na-ụdị nhazi yiri nke ahụ, ụdị ihu, ụdị ejiji na ọrụ ndị ọzọ site n'oge a. Ihe atụ nke simulations ndị a ga-ahụ na spoons ọdụ́ ndị ọzọ ma ọ bụ lidded saltcellars site n'otu oge na ebe.

Ihe atụ nke ụdị ọrụ yiri nke ahụ site n'oge na ebe

dezie
  1. Spoon (en). Metropolitan Museum of Art. Archived from the original on Dec 1, 2022. Retrieved on 2023-06-12.

Ihe odide

dezie