Sapi-Portuguese Ivory Spoon
Onye na-ese ihe Sapi a na- map ama njem Sapi-Portuguese Ivory Spoon na ike awụ nke iri na isii. Ihe osise nke ụkwụ nke aka spoon ahụ, oyiyi na ihe oyiyi Europe mana imewe ahụ na- akara ejiji ejiji nke ndị Sapi nke West Africa.
Ihe ndị mere n'oge gara aga
dezieE ebi na ọ bụ onye na-ese ihe Sapi ibu ihe ọrụ ọdụ́ a. Sapi bụ aha ndị aha Portuguese ji ndị bi n'elu oke osimiri Sierra Leone, mba dị n'ụsoro osimiri ndị na-egosi Afrịka nke Guinea na Liberia gbara gburugburu. N'ime ụtụtụ nke iri na ise na nke iri na isii, oge e kere ihe a, ndị Portugal na-achịkwa azụmahịa ụwa, na ọdụ ụgbọ mmiri n'ụwa niile, nkiri India, Brazil, na Sierra Leone. N'oge dị ha niile, ndị Portugal na-achị ha mere ndị Afrịka 175,000 ohu ma mmetụta ha Europe na ihu. Ndị Portugal choro njikọ, ọdụ́, na ose n'Africa n'ihi na ndị ahụ bụ isi ihe ha na-ebupụ. Ivory bụ ihe bara uru gị n'ihi na a na-eji ihe siri ike eme ihe iji mee ihe ndị na-adịgide adịgide kwa ụbọchị dị ka arịa. A na-enwe nwere ọgịga na ike, nke a ike ịbụ n'ihi na ọ sitere na enyí, otu n'ime anụ ndị na-enye nwa ara posi ukwuu na mbara ala ma n'ihi nke a ọ bụghị ihe bara aka.
Nnyocha anya
dezieSapi ivory spoon ihe niile dị iche na spoons nke oge a. A na-eji otu nke ọdụ́ kpụọ spoon ahụ. Ọgwụgwụ iri nri nke ngaji na-ewere nke oblong, nke na-ahụ ihe nke nwere obere olu nke efere efere spoon na aka ya. Ihe dị n'etiti aka ahụ bụ obere ihe dị mfe nke onye Sapi. A na-akpụ ihe oyiyi ahụ ma nwee ihu ihu dị iche iche mana ahụ dị mfe na- ike aka. N'ihe dị ka ọkara ala, aka ahụ na-agwụ na ụkwụ ma ahụ na'ihu na-agbadata na nhazi dị mfe. A na-ụdị nhazi yiri nke ahụ, ụdị ihu, ụdị ejiji na ọrụ ndị ọzọ site n'oge a. Ihe atụ nke simulations ndị a ga-ahụ na spoons ọdụ́ ndị ọzọ ma ọ bụ lidded saltcellars site n'otu oge na ebe.
Ihe atụ nke ụdị ọrụ yiri nke ahụ site n'oge na ebe
dezie- ↑ Spoon (en). Metropolitan Museum of Art. Archived from the original on Dec 1, 2022. Retrieved on 2023-06-12.