Osimiri

nnukwu mmiri mmiri

.[1].[2][1]Osimiri bụ mmiri iyi sitere n'okike na-asọpụta, na-abụkarị iyi mmiri dị ọhụrụ, na-asọ n'elu ma ọ bụ n'ime ọgba na-aga n'akụkụ mmiri ọzọ na ugwu dị ala, dịka oke osimiri, oke osimiri, oke osimiri, ọdọ mmiri, ala mmiri, ma ọ bụ osimiri ọzọ. Mgbe ụfọdụ, osimiri na-asọba n'ala ma ọ bụ na-akpọnwụ mgbe ọ gachara n'ebughị ụzọ erute mmiri ọzọ. Enwere ike ịkpọ obere osimiri ndị dị ka iyi, iyi, na rivulet. Enweghị nkọwa gọọmentị maka okwu ọnụ mmiri dị ka etinyere ya na njirimara mpaghara,[1] n'agbanyeghị na mba ụfọdụ ma ọ bụ obodo, a na-akọwa iyi site na nha ya. Ọtụtụ aha maka obere osimiri bụ kpọmkwem maka ọnọdụ mpaghara; ihe atụ bụ "na-agba ọsọ" n'akụkụ ụfọdụ nke United States, "ọkụ" na Scotland na Northeast England, na "beck" na Northern England. Mgbe ụfọdụ, a na-akọwa osimiri ka ọ buru ibu karịa iyi,[2] ma ọ bụghị mgbe niile: asụsụ a na-edoghị anya.[1]

Osimiri Elwha dị na Peninsula Olympic
.Osimiri Amazon (acha anụnụ anụnụ) na osimiri ndị na-asọba n'ime ya (ọkara acha anụnụ anụnụ).

Osimiri bụ mmiri iyi sitere n'okike na-asọpụta, na-abụkarị iyi mmiri dị ọhụrụ, na-asọ n'elu ma ọ bụ n'ime ọgba na-aga n'akụkụ mmiri ọzọ na ugwu dị ala, dịka oke osimiri, oke osimiri, oke osimiri, ọdọ mmiri, ala mmiri, ma ọ bụ osimiri ọzọ. Mgbe ụfọdụ, osimiri na-asọba n'ala ma ọ bụ na-akpọnwụ mgbe ọ gachara n'ebughị ụzọ erute mmiri ọzọ. Enwere ike ịkpọ obere osimiri ndị dị ka iyi, iyi, na rivulet. Enweghị nkọwa gọọmentị maka okwu ọnụ mmiri dị ka etinyere ya na njirimara mpaghara,[1] n'agbanyeghị na mba ụfọdụ ma ọ bụ obodo, a na-akọwa iyi site na nha ya. Ọtụtụ aha maka obere osimiri bụ kpọmkwem maka ọnọdụ mpaghara; ihe atụ bụ "na-agba ọsọ" n'akụkụ ụfọdụ nke United States, "ọkụ" na Scotland na Northeast England, na "beck" na Northern England. Mgbe ụfọdụ, a na-akọwa osimiri ka ọ buru ibu karịa iyi,[2] ma ọ bụghị mgbe niile: asụsụ a na-edoghị anya.[1]

Osimiri dị mkpa nye ụmụ mmadụ ebe ọ bụ na a na-ewu ọtụtụ ebe obibi na mmepeanya gburugburu nnukwu osimiri na iyi.[3] Ọtụtụ n'ime obodo ukwu ndị dị n'ụwa dị n'akụkụ osimiri, dịka ha (ma ọ bụ) dabere na ya dị ka isi iyi dị mkpa nke mmiri ọṅụṅụ, maka inye nri site na ịkụ azụ na ịgba mmiri, maka mbupu, dị ka ókèala okike na / ma ọ bụ ala nchebe, dị ka isi mmalite nke mmiri iji mee ka igwe ma ọ bụ mepụta ọkụ eletrik, maka ịsa ahụ, na dị ka ụzọ isi kpochapụ ihe mkpofu. N'oge tupu ụlọ ọrụ mmepụta ihe, osimiri ndị buru ibu bụ nnukwu ihe mgbochi maka njem nke ndị mmadụ, ngwongwo, na ndị agha gafee mpaghara. Obodo na-emepe emepe na ebe ole na ole dabara adaba maka ịfe, iwu àkwà mmiri, ma ọ bụ ọdụ ụgbọ mmiri na-akwado; ọtụtụ obodo ukwu, dị ka London, dị na ebe ndị kacha warara ma bụrụ ndị a pụrụ ịdabere na ya ebe a ga-agafe osimiri site na àkwà ifufe ma ọ bụ ụgbọ mmiri.[4]

Osimiri Colorado na Horseshoe Bend, Arizona

Osimiri na-amalite na isi iyi (ma ọ bụ karịa ọtụtụ isi iyi) nke na-abụkarị mmiri, na-agbanye mmiri niile dị na ndagwurugwu ya, na-eso ụzọ mmiri, ma na-agwụ ma ọ bụ n'ọnụ ma ọ bụ ọnụ nke nwere ike ịbụ njikọ, osimiri delta, wdg. Mmiri dị n'osimiri na-ejikarị ọwa mmiri, nke nwere ala iyi n'etiti osimiri. N'osimiri ndị buru ibu, a na-enwekarị ala mmiri dị obosara nke mmiri ozuzo na-agafe ọwa ahụ. Ala mmiri nwere ike ịdị obosara n'ihe gbasara oke osimiri. Ọdịiche a n'etiti ọwa osimiri na ala mmiri nwere ike imebi, ọkachasị n'obodo ukwu ebe ala mmiri nke ọwa osimiri nwere ike imepe nke ukwuu site na ụlọ na ụlọ ọrụ.

Akụkụ nke ọwa mmiri na ndagwurugwu ya

Mmetọ plastik na-eyi ndụ mmiri na gburugburu ebe obibi osimiri egwu n'ihi ịdị ike nke plastik na gburugburu ebe okike. Ihe mkpofu plastik nwere ike ime ka ihe ndị dị n'ime mmiri dị ka mbe, nnụnụ, na azụ, na-akpata mmerụ ahụ siri ike na ọnwụ. Ihe oriri mmadụ gburugburu osimiri na-emetụtakwa mmetọ plastik site na mmebi ụgbọ mmiri na ụgbọ mmiri, mmetụta na njem nleta ma ọ bụ ọnụ ahịa ala, yana mgbochi nke nsị na akụrụngwa mmiri ndị ọzọ na-eduga n'ihe ize ndụ nke idei mmiri.[5]

  • Mmiri ndị dị n'osimiri
  • Ebe ndị dị n'akụkụ osimiri 

Ihe odide

dezie
  1. 1.0 1.1 What is the difference between "mountain", "hill", and "peak"; "lake" and "pond"; or "river" and "creek?". United States Geological Survey. Retrieved on 25 August 2019.
  2. WordNet Search: River. The Trustees of Princeton University. Retrieved on 2 October 2009.
  3. Basic Biology (16 January 2016). River.
  4. see for example John Speed's atlas 'The Theatre of the Empire of Great Britaine' published in 1611 and 1612 and the UK 'Old Series' of Ordnance Survey maps (1817–1830)
  5. van Emmerik (January 2020). "Plastic debris in rivers". WIREs Water 7 (1). DOI:10.1002/wat2.1398. 

Ịgụ ihe ọzọ

dezie

Templeeti:Rivers, streams and springs