Omume Ikpe Ziri Ezi nke Ihu igwe

   

Climate Justice Action (CJA) bụ njikọ aka mba ụwa nke òtù ndị na-achọ igbochi mgbanwe ihu igwe na inweta ikpe ziri ezi ihu igwe.[1][2] CJA guzobere dị ka akụkụ nke mmegharị ọzọ gburugburu 2009 United Nations Climate Change Conference na Copenhagen, ma hazie nnukwu ihe omume n'oge nzukọ ahụ.[3]

Ebumnuche

dezie

Network na-ekwusi ike na ikpe ziri ezi nke ihu igwe, ma nwee ebumnuche ndị a:[4]

  • Iji kwalite ma mee ka ikike na olu nke ụmụ amaala na ndị metụtara (gụnyere ndị ọrụ) na-eche nsogbu ihu igwe ihu. Iji kwado nkwụghachi ụgwọ na ịkwụ ụgwọ gburugburu ebe obibi na Global South site na mba ndị nwere ụlọ ọrụ mmepụta ihe
  • Iji wuo usoro zuru ụwa ọnụ maka ikpe ziri ezi nke na-agba ume ime ihe ngwa ngwa iji zere mgbanwe ihu igwe dị egwu.
  • Iji mee ka ọrụ dị oke mkpa nke ụdị dị iche iche dị iche iche na-emebi nsogbu ihu igwe, na iji chebe ịdị adị nke ụdị niile.
  • Iji kpughee ọrụ nke "ngwọta" ihu igwe ụgha na nke dabeere na ahịa yana nchịkwa ụlọ ọrụ nke mkparịta ụka ihu igwe na-eme ka nsogbu ihu igwe ka njọ.
  • Iji kwalite ihe ndị ọzọ nwere ike inye ezigbo ngwọta maka nsogbu ihu igwe.
  • Iji mee ka nghọta anyị dịkwuo mma, na iji dozie, ihe kpatara mmekọrịta mmadụ na ibe ya, gburugburu ebe obibi, ndọrọ ndọrọ ọchịchị na akụ na ụba nke nsogbu ihu igwe gaa na mgbanwe zuru oke nke ọha anyị.
  • Netwọk anyị na-arụ ọrụ na nkwanye ùgwù, ntụkwasị obi na ịdị n'otu maka ebumnuche ndị a.

Akwụkwọ

dezie

CJA emepụtala akwụkwọ ndị a:

Akụkọ akụkọ

dezie

Hụkwa

dezie

Ihe odide

dezie

Njikọ mpụga

dezie