Ogunpa River

osimiri na Naijiria

Usoro osimiri Ogunpa bụ iyi nke atɔ nwere ogologo ogologo ọwa nke 21.5 kilometers (13.4 mi) na mmiri mmiri na-ekpuchi 73.3 square kilometers (28.3 sq mi) na-ekpochapụ egwuregwu nke Ibadan, Nigeria .  Obodo Ibadan dị na ndị iro egwuregwu Nigeria (7º23' N, 3º5' E) bụ nnukwu obodo mepere emepe na Africa ndịda Sahara .  A mara na osimiri Ogunpa nwere ụdị zooplankton iri anọ na ngosi [1]

Ogunpa River

Nchekwa ọha

dezie

A mara na a na-ekpofu ihe mkpofu ụlọ n'ụzọ Ogunpa.  Nke a na-ebute mgbe ụfọdụ

Na 1960, ihe ụmụaka 1,000 ndị bi na ya mere ka ha garazie inwe ebe obibi mgbe ịjapapọ n'ụdị ya.  Ebibiri ihe ụlọ ụlọ 500 na 1963 mgbe osimiri ahụ kpuchirikwara obodo ahụ ọzọ.  N'afọ 1978, na-egosipụta ịhụnanya na ikike ozu 32 site na mkpọmkpọ ebe nke idei mmiri ahụ ma bibie ihe ezinụlọ ụlọ 100. [2] [3]

Ọdachi

dezie

Otú ọ dị, ọ bụ iju mmiri nke August 31, 1980 mere ka ndị Ogunpa mara mba na mba ụwa. Mgbe ihe dị ka awa 10 nke nnukwu mmiri ozuzo dechara ka ọ dị okpukpu anọ ka ọ dị n'oge iju mmiri 1978, obodo Ibadan fọrọ nke nta ka ọ bụrụ mkpọmkpọ ebe. Ewepụtara ihe karịrị ozu 100 n'ime mkpọmkpọ ebe ụlọ dara ada na ụgbọ ala nke iju mmiri ahụ buru. Ihe karịrị mmadụ 200 nwụrụ na ihe karịrị 50,000 enweghị ebe obibi. [4]

Mmetọ

dezie

Ibadan bụ otu n'ime mpaghara dị mkpa n'ụwa ebe ijikwa ihe mkpofu siri ike na-ebute nnukwu nsogbu na gburugburu ebe obibi na mberede na eze.  Obodo a, nke nwere ihe ntakiri mmadụ atọ, na-ahụ ọtụtụ ihe mkpofu kwa ụbọchị, na akara usoro mkpọfu siri ike emeela ka mkpofu na-akwadoghị na-etolite, ụzọ mmiri na-ebute ọrịa, na ọrịa na-agbasa.  Pịa Ogunpa, nke na-esi n'ime ime obodo ahụ na-ahọfe ma bụrụ nke ihe mkpofu siri ike metọọ nke ukwuu, plastik, karama na ihe ndị ọzọ na-adịghị adị ndụ, bụ otu ihe atụ.  Aha ahụ, bụ́ isi iyi mmiri dị mkpa nye obodo, ewerela akụ n’ihi ya.  Ọtụtụ ndị mmadụ enwetawokwa ọrịa na-ebute mmiri dị ka ụgbụgbọ, typhoid, na ọkụnyụ [5]

Ọrụ Channelisation

dezie

N'afọ 1999, Gọọmenti Naijiria weghaara " Channeisation Project" nke si Ogunpa.  Ọtụtụ nsogbu emebiela ha 1977. Ọ bụ ọrịa steeti O steeti egosi ya na mbụ.  Iji usoro nke a, e nyere nyere ikike naira iri iji mechaa usoro nke Ogunpa. [6]

Ọ bụ ezie na e mere atụmatụ ịrụcha ọrụ ahụ na February 2003, a kọrọ na ụfọdụ ndị ọrụ ngo na-arụ ọrụ na channelisation a gbahapụrụ saịtị ahụ n'arụchabeghị.

Ntụaka

dezie