Mmiri na ịdị ọcha na mpaghara Sahara Africa

Iwete mmiri ọṅụṅụ nyana idebe obodo Ọcha na mpaghara sub-sahara Afrika
Mgbocha n'nzacha nyana ịnye mmiri ọṅụṅụ na mpaghara sub-sahara dị na afrika
aspect in a geographic region
ihu nkewater supply and sanitation Dezie

Ọ bụ ezie na ịnweta mmiri na ịdị ọcha na mpaghara Sahara Africa anọwo na-akawanye mma n'ime afọ iri abụọ gara aga, mpaghara ahụ ka na-esote mpaghara ndị ọzọ niile na-emepe emepe. Inweta mmiri ka mma amụbaala site na 49% na 1990 ruo 68% na 2015, ebe ịnweta ịdị ọcha ka mma rịrị elu site na 28% ruo 31% n'otu oge ahụ.[1] Ndịda Sahara Africa emezughị Millennium Development Goals (MDGs, 1990-2015) nke belata òkè nke ndị bi na ya n'enweghị mmiri ọṅụṅụ na ịdị ọcha dị mma n'etiti 1990 na 2015.[2] A ka nwere nnukwu ọdịiche n'etiti mba ndị dị na mpaghara Sahara nke Afrịka, na n'etiti obodo ukwu na ime obodo. MDGs setịpụrụ ihe mgbaru ọsọ mba ụwa iji belata mkpuchi mmiri na ịdị ọcha (WASH) na ugbu a ihe mgbaru ndụ ọhụrụ dị n'okpuru Ihe mgbaru ọsọ mmepe na-adịgide adịgide (SDGs, 20162030). MDGs kpọrọ oku ka e belata ọnụ ọgụgụ nke ndị bi na ya n'enweghị mmiri zuru oke na ịdị ọcha, ebe SDGs na-akpọ maka ịnweta ụwa niile, na-achọ mbelata na-aga n'ihu nke enweghị nhata, ma gụnye ịdị ọcha na mgbakwunye na mmiri na ịdị ọcha. Karịsịa, Sustainable Development Goal SDG6 na-elekwasị anya n'ịhụ na nnweta na njikwa na-adịgide adịgide nke mmiri na ịdị ọcha maka mmadụ niile.

Ihe mkpofu n'okporo ụzọ na Ghana

Ọtụtụ mgbe, a na-enye mmiri site na ụlọ ọrụ dị n'obodo mepere emepe na ime obodo ma ọ bụ otu obodo n'ime ime obodo. Netwọk ọwa mmiri abụghị ihe a na-ahụkarị yana ọgwụgwọ mmiri na-adịghị na-adịkarị obere. Ịdị ọcha na-abụkarị n'ụdị ụlọ mposi olulu ma ọ bụ ụlọ mposi nkekọrịta. A na-enweta 70% nke itinye ego na mmiri na ịdị ọcha na Sub-Saharan Africa ego n'ime ma naanị 30% na-enweta ego na mpụga (2001-2005 nkezi). Ọtụtụ n'ime ego a na-enweta n'ime bụ ego nke ezinụlọ ($2.1bn), nke bụ isi maka ịdị ọcha na saịtị dịka ụlọ mposi. Ego ngalaba ọha ($1.2bn) fọrọ nke nta ka ọ dị elu dị ka ego mpụga (US $ 1.4bn). Ntụnye aka nke ego azụmahịa nkeonwe abụrụla nke a na-agaghị efu na nde $10 naanị

Map nke Afrịka ndịda Sahara.

Ịnweta

dezie

Omume zuru oke

dezie
 
Inweta mmiri na ịdị ọcha ka mma, na mba 7 dị na mpaghara Sahara, site na 1990 ruo 2008. Ebe e si nweta ya: WHO/UNICEF Joint Monitoring Program (2010)

Hụkwa

dezie
  • Ahụike ụmụaka na nri na-edozi ahụ n'Africa
  • Ndepụta nke mmiri na ịdị ọcha site na mba
  • Onye na-arụ ọrụ n'ebe a na-edebe ihe ọcha
  • Mmiri na idebe ihe ọcha
  • Mmiri na ịdị ọcha na Latin America
  • Nchịkọta mmiri
  • Nchịkwa mmiri

Edensibia

dezie
  1. The Millennium Development Goals Report 2015. United Nations. United Nations.
  2. WHO/UNESCO (2010). Progress on Sanitation and Drinking-water: 2010 Update. Geneva: WHO press.JMP 2010 Update