Mbara ala ndị gafere Neptune
[1]Mgbe ikera mbara ala Neptune na 1846, e nwere nnukwu ntule na mbara ala ọzọ nwere ike ikike nke n'ofe ya. Nchọgharị ahụ ahụ n'etiti ahụhụ nke afọ nke 19 wee gaa n'ihu na ọhụụ nke 20 na-egosi Percival Lowell maka Planet X. Lowell tụpụtara mbara ala ahụ. Echiche X iji gbasaahie ọdịiche na orbits nke nnukwu mbara ala, Uranus na Neptune, [1] na-mpụta na ike ndọda nke nnukwu mbara nke ụwa nke nwunye a na-ahụghị anya nwere ike ime ka Uranus gbagwojuru anya nke ọma iji ji. ihe na-ụlọ ezi.
. [2]Nchọpụta nke Clyde Tombaughhụ Pluto na 1930 ka ọ pụtara echiche Lowell, na aha Pluto n'ihu ọha bụ ụwa nke ndụ. N'afọ 1978, Pluto kpebisiri ike na ọ ga-adị obere ka ike ike ya na-egosi nnukwu ala, na-eme ka ọ dị nkenke mbara ala nke iri. A gbahapụrụ ahụ n'ụzọ dị ukwuu na-egosi 1990s, mgbe nyọcha nke nha nke ụgbọ elu Voyager 2 mere ngwa na mmejọ ndị a na-ahụ na gburugburu Uranus bụ n'ihi ikike nleba anya nke oke Neptune. [1] Mgbe 1992 gachara, nchọta nke ọtụtụ obere ihe oyi na-atụ ma ọ bụ egwuregwu mbara orbits ntụ ntụ Pluto butere see ma Pluto elele na mbara ala, ma ọ bụ ma ya na ndị agbata obi ya kwesịrị, dị ka asteroids. , ka e nye ha iche iche. nhazi ọkwa. Ọ bụ ebe na ọtụtụ n'ime ndị ka ukwuu n'ìgwè a ka a mbụ mbụ dị ka mbara ala, na 2006 International Astronomical Union (IAU) reclassified Pluto na ndị agbata obi ya kasị ukwuu dị ka mbara ala dwarf, na- hapụ Neptune bụ mbara ala elele ama na mbara igwe
Na 1900 na 1901, Harvard College Observatory director William Henry Pickering duziri nyocha abụọ maka mbara ala trans-Neptunian. Nke mbụ bụ onye Danish na-enyocha mbara igwe Hans Emil Lau malitere, mgbe ọ mụchara data na orbit nke Uranus site na 1690 ruo 1895, kwubiri na otu trans-Neptunian planet naanị enweghị ike ịkọ maka nghọtahie dị na orbit ya, ma depụta ọnọdụ abụọ. mbara ala o kwenyere na ọ bụ ya kpatara ya. Emebere nke abụọ mgbe Gabriel Dallet tụrụ aro ka otu mbara ala trans-Neptunian dina na 47. AU nwere ike ịkọ maka ngagharị nke Uranus. Pickering kwetara inyocha efere maka mbara ala ọ bụla a na-enyo enyo. N'ọnọdụ ọ bụla, a hụghị ya. [3]
- ↑ Tombaugh (1946), p. 73.
- ↑ "IAU 2006 General Assembly: Resolutions 5 and 6", International Astronomical Union, 2006-08-24.
- ↑ Morton Grosser (1964). "The Search For A Planet Beyond Neptune". Isis 55 (2): 163–183. DOI:10.1086/349825.