Mbaise
Mbaise bụ mpaghara obodo dị na steeti Imo na ndịda ọwụwa anyanwụ Naijiria . N'ime etiti ala Igbo, mpaghara ahụ gụnyere ọtụtụ obodo na obodo mepere emepe. Ọ bụ otu agbụrụ nke ụmụ amaala, nke alụmdi na nwunye jikọrọ. Ebe onu ogugu mmadu nwere ihe kariri otu puku n'otu skwer kilometa, Mbaise bu akuku odida anyanwu Afrịka kacha nwee onu ogugu; Onu ogugu ya n'afọ 2006 bụ Puku isii na iri na otu ,na narị abụọ na anọ Mbaise bụ mpaghara obodo dị na steeti Imo na ndịda ọwụwa anyanwụ Naijiria . N'ime etiti ala Igbo, mpaghara ahụ gụnyere ọtụtụ obodo na obodo mepere emepe. Ọ bụ otu agbụrụ nke ụmụ amaala, nke alụmdi na nwunye jikọrọ. Ebe onu ogugu mmadu nwere ihe kariri otu puku n'otu skwer kilometa, Mbaise bu akuku odida anyanwu Afrịka kacha nwee onu ogugu; Onu ogugu ya n'afọ 2006 bụ Puku isii na iri na otu ,na narị abụọ na anọ
Ahaa bụ "Mbaise" sitere na agbụrụ ise: Agbaja, Ahiara, Ekwereazu, Ezi na Ihite na Oke Uvuru . Ogbe ọchịchị atọ dị na Mbaise ruru ihe dịka narị anọ na anọ ; Aboh Mbaise gbara 185 km2 , Ahiazu Mbaise kpuchie 111 km2 , na Ezinihitte Mbaise kpuchiri 108 km2 . [1]
Akụkọ ihe mere eme dezie
Mbaise batara n'okpuru ọchịchị Briten n'afọ 1902 n'oge agha Anglo-Aro, mgbe ndị ochi agha mbawanye nke British meriri Aro Confederacy na Owerri na Mbaise. [2] Ka ọ na-erule n'afọ 1906, na ngwụcha ọrụ ahụ, Mbaise nke oge a jikọtara n'okpuru ọchịchị Briten na ụfọdụ obodo nnwere onwe.
Iji lekọta ndị ezinụlọ, e hiwere ụlọ ikpe obodo na Obohia na 1907 wee bufee ya na Nguru na 1909. [1] N'afọ 1929, e bibiri ụlọikpe Nguru n'ihi agha ụmụ nwanyị Igbo. E meghekwara ụlọ ikpe mpaghara na Obohia, Itu, Ife na Enyiogogu maka nzaghachi ọchịchị ụlọ nke afọ 1930. Ejikọtara mpaghara ahụ dị ka ngalaba ndọrọ ndọrọ ọchịchị na nhazi na 1941. E hiwere kansụl site n'afọ 1945, na-adabereghị na obodo ndị kwụụrụ onwe ha. Ọ bụ site na kansụl ka e si kee ọchịchị ime obodo atọ ahụ site na kansụl. Ahiazu Mbaise bụ njikọ nke kansụl Ahiara na Ekwerazu, na Aboh Mbaise bụ otu jikọrọ ndị kansụl Oke-Ovoro na Agbaja. Ezinihitte Mbaise nọọrọ naanị ya ma ewezuga Isu Obiangwu na Umuohiagu, obere obodo abụọ jikọtara Ngor-Okpala sitere na mpaghara Agbaja . [1]
Ruo mgbe ndị mba Europe rutere Naijiria, isi ihe nweta ndị Mbaise na-enweta bụ na ọrụ ugbo . N'ala Igbo, ọchịchị gbadoro ụkwụ n'ọkwa na omenala. Otu obodo (nchịkọta ndị nwoke kwa izu) bụ ọkwa kachasị elu nke nhazi, na amala na-achị. [3] Aladinma na-egosipụta ike ọchịchị ugbu a. Chinua Achebe kọwara ndụ tupu oge ọchịchị n'akwụkwọ akụkọ ya bụ Things Fall Apart . [2]
Mgbe ewepụtara ọchịchị ndị Britain na Southern Protectorate nke Naịjirịa, gọọmentị guzobere ụlọ ikpe obodo na Nkwogwu Nguru n'afọ 1905 ma wuo ebe obibi maka ndị Britain n'ebe ahụ. Dr. Rogers Stewart, onye tụgharịrị ịnyịnya ígwè ya, e jidere ma gbuo ya n'okwu gbasara njirimara na-ezighi ezi.[3] ngosi pụta Mmegwara iwe na Ahiara nke afọ 1906 , nke ndị Captain Brian Douglas na Harold Hastings duziri, malitere mmegwara na mpaghara ahụ.
N'afọ 1927, gọọmentị na-achị mba ahụ malitere ịkwụ ụtụ isi. A mụbara ego ụtụ isi n'afọ1929, Agha Ụmụ nwanyị malitekwara ime mkpesa megide mmegbu ọha na eze na nke akụ na ụba. E bibiri ụlọ ikpe obodo dị na Nkwogwu ma chụpụ ebe obibi gọvanọ ahụ. E guzobere ụlọ ikpe na Itu (nye Ezinihitte); Afor Enyiogugu (nye Agbaja); Obohia (nye Ekwerazu); Orie-Ahiara (nye Ahiara); na Uvuru (nye Oke-Uvuru).[2]
Nabalị iri na abụọ nke ọnwa Juun afọ 1941, Mbaise ghọrọ njikọ nke agbụrụ ise: Agbaja (Nguru, Okwuato, Enyiogugu, Obiangwu, na Umuohiagu), Ekwerazu, Ahiara, Ezinihitte, na Oke-Uvuru. E meghere ebe nchekwa akụ na Enyiogugu n'afọ 1942, ma wega ya na Aboh n'afọ 1948. Obiangwu na Umuohiagu, nke bụ akụkụ nke Agbaja, sonyeere Ngor Okpala n'afo 1957. Mbaise nwere ọchịchị ime obodo atọ ugbu a: Ahiazu, Aboh-Mbaise, na Ezinihitte. N'etiti afọ 1955 na 1958, Mbaise County Council malitere ọrụ mmepe abụọ dị ịrịba ama: Mbaise Secondary School na Mbaise Joint Hospital (nke bụzi General Hospital), ha abụọ dị na Aboh.[2]
Omenala na ọnụọgụ mmadụ dezie
Ndị bị na Mbaise bụ ndị Igbo. Ihe dị ka pasentị iri ise na ise bụ ndị Katọlik, pasentị irí atọ na ise bụ ndị Protestant na okpukpe ndị ọzọ mejupụtara ndị fọdụrụnụ. Ụfọdụ emume ọdịnala na omenala pụ̀tara na mmetụta ndị ọdịda anyanwụ. Emume ụbọchị asatọ nke Ahianjoku na asọpụrụ chi ji; kemgbe afọ 1946, emume ọhụrụ nke abalị iri na ise nke onwa ọgọstụ kwa afọ abụwo ụdị emume Ndị Kraịst nke emume Ahịanjọkụ. Oji Ezinihitte na-eme emume Ezinihitta n'abalị mbụ nke ọnwa Jenụwarị kwa afọ. Itu Aka, tupu oge ọrụ ugbo, na-agba ndị mmadụ ume ịnagide gburugburu ebe obibi, ọgbara ọhụrụ na ihe ịma aka ọhụrụ. A na-enye nri ndị bụ, ugba, na mmanya raffia.[2] A maara ụmụ nwanyị Mbaise maka ịmụ nwa ha. Iji bụrụ eghu ukwu, nwanyị ga-amụ ma ọ dịkarịa ala ụmụ iri; ụfọdụ ụmụ nwanyị amụọla ihe ruru iri na ise.
Ọdịbendị Mbaise mejupụtara na egwu na ịgba egwú Igbo. [1] A na-akpọ egwu na osisi ụbọ́, ụbọ aka, udu dị ogologo mkpụmkpụ na nwee oghere, ite, ogene, mpi achara na mpalaka. E nwere ịgba egwú maka ịmụ nwa, alụmdi na nwunye, olili ozu, ọrụ obodo, na emume nnọrịkọta ndị ọzọ. [1] A na-agba egwu agbacha ekurunwa maka ịmụ nwa. [1] A na agba alija na ogelengebong maka alụmdi . A na-eme Eseike, esse, ekwerikwe mgba na nkwa Ike na olili ozu ụmụ nwoke, na uko na Ekereavu maka olili ozu ụmụ nwanyị. D. I. Nwoga, onye wetara otu Abigbo na United States n'oge afọ 1980, dere na ndị na-agụ egwú na ndị na'agba egwú na-eji nkà ihe ọmụma, na-akatọ, na-adọ aka ná ntị ma na-eto ya na arụmọrụ ha. [2]
Ụlọ akwụkwọ agụmakwụkwọ dezie
- Mbaise Secondary School (MSS), Aboh Mbaise
- Amumara Secondary School bụbu Amumara Girls Sec School)
- Ife Secondary School bụbu Ife Grammar School)
- Ahiara Technical College (ATC), Mbaise
- Mbaise Girls High School, Onicha Mbaise
- Mater Ecclesiae Junior Seminary Nguru, Aboh Mbaise
- Ụlọ akwụkwọ sekọndrị Pater-noster, Ekwerazu
- Oke Ovoro Secondary School, Uvuru-Oke Ovoro
- Ụlọ akwụkwọ sekọndrị Nguru, Aboh Mbaise
- Amuzi Community Secondary School, Amuzi, Ahiazu
- Ụlọ akwụkwọ sekọndrị Oboama Oboama Ezinihitte
- Ụlọ Ọrụ Sayensị na Teknụzụ nke Africa
- Ogbor Girls Secondary School (nke bụbu Regina Caeli)
- Obizi High School (OHISCO), Obizi Mbaise
- St. Augustine's Commercial School, Obizi Mbaise (nke e hiwere n'afọ 1958)
- AIST Polytechnic, Mbaise
- Mahadum Hi-Technology, Mbaise
- Ekwerazu Girls Secondary School, Ekwerazu
- Ụlọ akwụkwọ sekọndrị Obohia, Obohia, Ahiazu Mbaise
- Christ The Savior Secondary School (CSSS)
- Ụlọ akwụkwọ sekọndrị zuru oke, Okrika Nweke
- Ụlọ akwụkwọ sekọndrị Ahiazu, Ahiazu Mbaise (ASSAM)
- Enyiogugu Secondary School, Enyiogugu Mbaise
- Ụlọ akwụkwọ sekọndrị Mbutu, Mbutu Mbaise
- Community Secondary School, Lagwa (nke bụbu Community Boys Secondary School), Lagwa
- Pope John Paul Model Secondary School, Ihitte
- Ụlọ akwụkwọ sekọndrị Ezeagbogu
- Chokoneze Secondary Technical School
- Ụlọ Akwụkwọ Sekọndrị nke Obodo Itu
- Ụlọ Akwụkwọ Sekọndrị Obodo Obizi
- Ụlọ akwụkwọ sekọndrị Eziagbogu
- Eziudo Secondary Technical School
- Ụlọ akwụkwọ sekọndrị Ihitte Ezinihitte
- Obizi High School
- Ụlọ akwụkwọ sekọndrị Okpofe
- Ụlọ akwụkwọ sekọndrị Onicha
- Udo Secondary Technical School
- Ụlọ akwụkwọ sekọndrị Umuhu
Oge a dezie
Ndị bi na Mbaise ugbu a karịrị otu nde, ọrụ ugbo ka bụ ọrụ bụ isi ihe nweta ha. Yams, cassava, mkpụrụ nkwụ, akwụkwọ nri na mkpụrụ osisi bụ isi ngwaahịa ugbo. Nnukwu ezinụlọ Tycoon sikwa n'ógbè a, ha na-eme nke ọma ma na-enyere ndị mmadụ aka na-ebelata ịda ogbenye n'ebe ahụ ma ga na-aga n'ihu. Kemgbe njedebe nke Agha Obodo Naijiria, Otú ọ dị, ọnọdụ ndụ mpaghara ahụ emeela ka ọ dị mma.
Edensibia dezie
- ↑ 1.0 1.1 1.2 Mbaise Pioneers. Archived from the original on 11 May 2019. Retrieved on 11 May 2019.
- ↑ 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 Short History of Mbaise. Mbaise United Austria. Archived from the original on 11 May 2019. Retrieved on 11 May 2019.
- ↑ Igbo Resistance to British Colonialism in Mbaise. Mbaiseonline. Archived from the original on 11 May 2019. Retrieved on 11 May 2019.
Ebe e si nweta ya na ọgụgụ ndị ọzọ dezie
- [Ihe e dere n'ala ala peeji] Mbaiseness nke Mbaise (2nd ed.) Owerri: Ndị na-ebipụta ọrụ.
- Njoku, C. A. C (2003). Akụkọ ihe mere eme na ọdịbendị nke Mbaise site n'oge mbụ ruo AD 2001. Onye na-arụ ọrụ: Celaju Nig. Ndị na-ebipụta akwụkwọ.
- Nwoga, D. I. (1978) "Ọdịbendị na Okpukpe na Mbaise nke oge a" na T. U. Nwala (ed.), Mbaise na Naijiria nke oge a. New York: Gold na Maestro.
- Njoku, G. (1978) "Mbais na Pre-colonial na Colonial Nigeria" na T. U. Nwala (ed.), Mbaise na Naijiria nke oge a. New York: Gold & Maestro.
- Achebe, Chinua Ihe na-agbawa. New York: Anchor Books, 1994. ISBN 0385474547