Malebogo Molefhe

onye na-akwado Motswana megide ime ihe ike dabere na okike

Malebogo Molefhe (amụrụ n'ihe dị ka n'afọ 1980) bụ onye na-agba bọọlụ basketball na Motswana nke ghọrọ onye na-emegide ime ihe ike gbasara nwoke na nwanyị mgbe a gbara ya egbe ugboro asatọ. N'afọ 2017, ọ natara onyinye International Women of Courage Award.

Malebogo Molefhe
Malebogo Molefhein at the 2017 International Women of Courage award ceremony
BornTempleeti:Circa 1980
NationalityBotswana

Ndụ

dezie

A mụrụ Molefhe n'afọ 1980. A họpụtara ya ka ọ nọchite anya mba ya na basketball, na-egwu egwuregwu ahụ kemgbe ọ dị afọ iri na asatọ. Ọ bi na Manyana.

Malebogo tolitere na mba Botswana nke ndịda Afrịka ma biri na ndịda Gabarone. Onye bụbu enyi ya nwoke wakporo ya n'afọ 2009, mgbe ọ dị afọ iri abụọ na itoolu.[1] Na mwakpo ahụ, enyi ya nwoke gbara ya égbè ugboro asatọ. Onye mwakpo ahụ, onye a kọwara dị ka "onye isi mebiri", wee gbaa onwe ya égbè.[2] Malebogo lanarịrị ma gbakee site na mwakpo ahụ, mana ugbu a ọ na-eji oche nkwagharị n'ihi mmerụ ahụ ọkpụkpụ azụ.[3][4]

Malebogo aghọwo onye na-akwado ndị lanarịrị ime ihe ike metụtara nwoke na nwanyị (GBV) na mmetọ n'ụlọ na redio Botswana. Ọ haziri ogbako ma nye ọzụzụ na ụlọ ọrụ steeti na ndị na-abụghị gọọmentị na Botswana. Ọ ghọtara na e nwere akụkụ ọdịbendị nke na-akụda mmụọ GBV ma ọ na-ewepụta onwe ya iji mee ka a mara mkpa maka mgbanwe.[4]

Malebogo akụziwo ụmụagbọghọ na-eto eto banyere ùgwù onwe onye iji mee ka ha nwee ike iguzogide mmegbu nwoke na nwanyị na ụdị mmegbu ndị ọzọ n'ụlọ. Ya na Ministri Mmụta nke Botswana emeela mmemme maka ụmụaka iji nyere aka mụta banyere GBV n'ụlọ. Malebogo na-agbakwa ume maka egwuregwu na egwuregwu maka ụmụnwanyị n'ozuzu.[4]

N'abalị iri abụọ na itoolu n'ọnwa Machị n'afọ 2017, Ngalaba Na-ahụ Maka Ọchịchị US nabatara ya na ụmụnwanyị iri na abụọ ndị ọzọ si mba ndị ọzọ ma nye ya onyinye International Women of Courage Award na Washington, D.C. Ọ bụ nwanyị Botswanan mbụ natara onyinye dị otú ahụ.[1][5][6] Dị ka United Nations Population Fund mara ọkwa, ihe karịrị ụzọ abụọ n'ụzọ atọ nke ụmụnwanyị Botswana echeela ụdị ime ihe ike metụtara nwoke na nwanyị ihu na ndụ ha.[7]

Hụkwa

dezie
  • Ndepụta nke ndị na-eme udo

Ebensidee

dezie

Njikọ mpụga

dezie