Isi
Punta bụ egwu ụmụ amaala Afro na egwu ọdịnala sitere na Caribbean Island nke Saint Vincent na Grenadines nke ndị Garifuna tupu achụpụ ha n'agwaetiti ahụ. Nke a makwaara dị ka Yurumei. O nwere ihe ndị Afrịka na Arawak bụ ihe e ji mara asụsụ Garifuna. Punta bụ egwu ọdịnala ama ama nke obodo Garifuna. A makwaara ya dị ka banguity ma ọ bụ bunda, tupu ọbịbịa mbụ nke ndị Garifuna na Punta Gorda, Roatan, Honduras na Eprel 12, 1797.
Ndị ọbịa nke ndị Garifuna, nke a na-akpọkarị "Garifuna Nation", malitere na njikọta nke ndị ohu West Africa na ndị Arawak na Carib Amerindians. A na-eji Punta kwughachi ma kwupụta mgba nke ihe nketa ụmụ amaala na-enwe site n'ụdị nka omenala, dị ka ịgba egwu na egwu, na iji gosipụta mmetụta ntachi obi ha siri ike yana ijikọghachi azụ na ndị nna ochie nke ndị Garifuna.[1] E wezụga Honduras, punta nwekwara ndị na-eso ụzọ na Belize, Guatemala, Nicaragua, Saint Vincent na Grenadines, na United States.
Okwu nwere ike ịbụ na Garifuna, Kriol, Bekee ma ọ bụ Spanish.[1][2] Otú ọ dị, a na-abụkarị ọtụtụ abụ n'asụsụ ndị Arawak na asụsụ Carib nke Garinagu ma na-abụrịrị naanị mgbanwe nke oge a nke abụ ọdịnala Garifuna.[1] N'ịbụ ịgba egwú kachasị ewu ewu na ọdịbendị Garifuna, a na-agba egwú Punta na olili ozu Garifuna, n'ụsọ osimiri, na ogige ntụrụndụ.[3][4] Punta bụ ihe ngosi nke agbụrụ Garifuna na nke oge a ma enwere ike ịhụ ya dị ka nka ọdịnala nke na-ejikọta ọdịbendị ochie na ụda ọhụrụ.[1] Chumba na hunguhungu, ịgba egwú gburugburu na atọ, na-ejikọkarị na punta.[3]
Mmalite na akụkọ ihe mere eme dezie
N'omenala ha, ndị mmadụ na-akpọ onwe ha ma Garinagu na Garifuna, ebe Garifuna gbasakwara omenala ha, egwu na egwu egwu kama iji ya mata ndị ha. Enwere ụzọ dị iche iche ga-esi pụta ihe punta zubere maka egwu Garifuna na egwu ọ na-anọchi anya ya. Okwu punta bụ Latinization nke oge ochie rhythm West Africa a na-akpọ bunda, ma ọ bụ "buttocks" n'asụsụ Mandé.[1] Ikekwe ọzọ na-ezo aka na punta na Spanish nke pụtara "site n'otu ebe gaa n'otu", na-ezo ka mkpịsị ụkwụ mmadụ ma ọ bụ mmegharị site n'otu ọnọdụ gaa n'ebe ọzọ.[5]
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 Greene, Oliver N., Jr. 2004. "Ethnicity, modernity, and retention in the Garifuna punta". Black Music Research Journal 22, no. 2: 189-216.
- ↑ Punta Dance and Punta Songs
- ↑ 3.0 3.1 Rosenberg, Dan. 1998. Parrandalised. Folk Roots 20 nos. 2-3: 47-51.
- ↑ Belize Music - The Garifunas. Belize.com Ltd, 2008. Web. 13 May 2010.
- ↑ Serrano. From Punta to Chumba: Garifuna Music and Dance in New Orleans. Louisiana Division of the Arts. Retrieved on 25 November 2013.