Impact of climate change on agriculture in Nigeria

Okpomọkụ zuru ụwa ọnụ na oke ihu igwe.
Climate change
Ọnọdụ ihu igwe
kọntinentEluàlà Dezie
mba/obodoNaijiria Dezie

 

Mgbanwe ihu igwe na-enwe mmetụta dị ukwuu na nke dịgasị iche iche na ọrụ ugbo na Naijiria, yana mgbanwe a na-ahụ anya na usoro ihu igwe, mmụba na ugboro na ike nke ụkọ mmiri ozuzo na idei mmiri, na mgbanwe okpomọkụ na-adịghị mma. [1][2]

Ihe ndị mere n'oge gara aga

dezie

Mgbanwe ihu igwe ndị a na-eme ka ihe ọkụkụ, nchekwa nri, na ndụ nke ọtụtụ nde ndị ọrụ ugbo gafee mba ahụ. Usoro mmiri ozuzo na-agbanwe agbanwe na-emebi usoro ịkụ osisi na owuwe ihe ubi, na-eduga na ọdịda ihe ọkụkụ na mbelata mmepụta ugbo. Oké ọkọchị na-adịte aka, tinyere oke okpomọkụ, emeela ka ala a na-akọ ugbo, na-eme ka ha ghara ịmụ nwa. N'aka nke ọzọ, mmiri ozuzo siri ike na idei mmiri na-emebi ọ bụghị naanị ihe ọkụkụ kamakwa ọ na-eme ka ala na-eme nri na-eme. N'ihi ya, mmetụta zuru oke nke ihe ịma aka ndị a sitere na ihu igwe na-eyi ikike mba ahụ nwere inye ndị bi na ya na-eto eto nri ma melite nkwụsi ike nke ọtụtụ ezinụlọ ndị dị n'ime ime obodo na-adabere n'ọrụ ugbo maka ndụ ha. Mgbanwe ngwa ngwa na usoro mbelata dị mkpa iji chebe ngalaba ọrụ ugbo nke Naijiria ma hụ na nchekwa nri na ihu igwe na-agbanwe agbanwe.[3]

Ihe odide

dezie