Ememme Mba Nile nke Nkà na Ọdịbendị Vodun

Ememme International Vodun Arts and Culture, nke a makwaara dị ka Ememe Ouidah, bụ nke mbụ emere na Ouidah, Benin na February 1993, nke UNESCO na gọọmentị Benin kwadoro.  O mere ememe okpukpe Vodun nke transatlantic, ma ndị ụkọchukwu na ndị ụkọchukwu si Haiti, Cuba, Trinidad na Tobago, Brazil na United States, tinyere ndị ọrụ gọọmentị na ndị njem nleta si Europe na America gara.   Onye isi ala Benin a họpụtara ọhụrụ bụ Nicéphore Soglo kwadoro ememme ahụ, onye chọrọ ịmaliteghachi njikọ na America ma mee ememe mweghachi nke nnwere onwe nke okpukpe na nloghachi ọchịchị onye kwuo uche ya.   Enyere ndị na-ese ihe si Benin, Haiti, Brazil na Cuba ọrụ ịrụ ihe ọkpụkpụ na eserese metụtara Vodun na ụdị dị iche iche ya na Africa na ndị mba Africa..

Emume ahụ bụ nke azụmahịa n'ụzọ bụ isi, na-ezube njirimarata ndị njem ma nke nlebara anya site na akara nka mba ụwa.  Otú ọ dị, nka Vodun ka nwere ike ikiri mgbe emepụtara maka ire ere, a kwadokwara Vodun na nke emume ahụ.[3]Emume ahụ ihe na ọrụ ndị Benin na-arụ n'ahịa ohu, a na-emekwa ka.  osi ọrụ na ebe obibi nke ndị Afrịka.  Ọ gbakwara mbọ imegide echiche nke Ndị Yoruba na Okpukpe Yoruba dị ka isi mmalite nke diaspora, ma kwado ọrụ dị mkpa nke Ndị Fon na ndị Vodun.[4]A na- ego ụfọdụ n'ime nka e nyere iwu maka emume ahụ na  saịtị ndị dị n'obodo ahụ, onye ọrụ nke ndị na-ese ihe Benin Cyprian Tokoudagba, Calixte Dakpogan, Theodore Dakpogan Simonet Biokou, Dominique Kouas, na Yves Apollinaire Pede, na ọrụ nke ndị omenkà African Diaspora Edouard Duval-Carrié (Haiti)  , José Claudio (Brazil) na Manuel Mendive (Cuba). [3]

 

Ihe odide