Dimitrije Tucović

mmádu
ụdịekere	nwoke
mba o sị	Principality of Serbia, Kingdom of Serbia
aha enyere	Dimitrije
aha ezinụlọ ya	Tucović
ụbọchị ọmụmụ ya	13 Mee 1881
Ebe ọmụmụ	Gostilje
Ụbọchị ọnwụ ya	Novemba 1914
Ebe ọ nwụrụ	Ćelije
Ebe olili	Belgrade New Cemetery
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye aka	Serbian
ọrụ ọ na-arụ	Onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị, onye ntaakụkọ
onye were ọrụ	Borba, Radničke novine
ebe agụmakwụkwọ	University of Belgrade Faculty of Law, University of Belgrade
onye otu ndọrọ ndọrọ ọchịchị	Serbian Social Democratic Party
ọkwa agha	captain
conflict	World War I
ngalaba agha	Army of the Kingdom of Serbia

Dimitrije " Mita " Tucović ( Serbian Cyrillic </link> , sr</link> ; 13 Mee 1881 – Nọvemba 1914) bụ onye Serbian theorist of the socialist movement, syrivachich, onye edemede na onye. Ọ bụ onye nchoputa nke Serbian Social Democratic Party, na ihe odide, ọ na-ekere òkè n'ibu akwụkwọ na akwụkwọ ọmụmụ: Radničke novine, Život, Borba, Radnički ndepụta, Sloboda, Trgovački pomoćnik, Radnik, Die Neue Zeit, Vorwärts , Glas slobodeki, Radničarts, Glas slobodeki, Radničdar, Radničar, Radničar, Radničar, Radničar, Radničar, Radničar, Radničar., Majski spisi.

. ^[1]Tucović mbụ ndụ ya niile n'ịlụ ogụ maka ndị ọrụ na ikike mmadụ, nha anya nwoke na enwe, aka zuru ụwa ọnụ, ikpe ziri ezi na akwụkwọ onwe obodo na nwa Serbia . ụfọdụ n'ime echiche ndị ahụ dị ka onye ọsụ ụzọ, taa bụ mmemme nke ọma na Republic of Serbia nke oge a

Ọ bụbu onye na-akwado echiche socialist mgbe ọ bịara Belgrade na 1899 ka ọ gụchaa ụlọ akwụkwọ. Ọ kpalitere maka socialism na Radovan Dragović, bụ onye nwere ike dị ukwuu na ya. Na 1901, e meብር Belgrade Workers' Society na Tucović me si otu ụmụ akwụkwọ akwụkwọ ahụ na-elekọta mmadụ wee bụrụ otu n'ime ndị isi Society. Ọ nwara otu ọgbara ọhụrụ

Na 1902 ọ haziri ihe ngosi ụmụ akwụkwọ na Senate megide Nikola Pašić . Site na isiokwu Tucović na Dragović, e izi "Panel for Movement Leadership" ọzọ wee mee "Kọmitii etiti", na isi nke ntọala maka otu. Tucović duuru ihe ngosi nke March egwu Eze Aleksandar Obrenović na 5 Maachị 1903. A manyere ya nchekwaga Zemun na Austria-Hungary gbara agbata obi, ma emesịa gaa Vienna .

Na 2 August 1903, e adi Social-Democratic Party, na Tucović na Dragiša Lapčević dị ka otu n'ime ndị isi. Onye nchịkọta akụkọ nke akwụkwọ ha, "aha ndị ọrụ" bụ Tucović. N'ime abụọ nke abụọ nke otu ndị ọrụ SSDP (1904), Tucović nyere nkuzi nkuzi otu ndị otu. Na polemics na nku aka ekpe nke otu ahụ, nke Dragiša Lapčević na-eduzi, Tucović na- ọnọdụ etiti na ọhọpụta ụlọ.

Na 1906, ọ akwụkwọ akwụkwọ na Mahadum Belgrade's Law School . Mgbe o si na Berlin lọta, ọ ndị na doctorate ya wee malite mgbatị oge ya na socialist na ọrụ, dị ka ike SSDP.

Na 1910, ndị otu ahụ akwụkwọ akwụkwọ ozi tiori Borba - Tucović bụ onye nchịkọta nchịkọta. O mara aka na International Socialist Congress na Copenhagen n'otu afɔ ahụ wee kwuo okwu dị mkpa na-akatọ ọnọdụ ndị Austrian social-democrats weere na okwu mba, na-Austro-Hungarian annexation nke Bosnia na Herzegovina . Na sababi ya na Karl Renner ọ rụtụrụ aka na ike ike na-agba ohu nke Austro-Hungary na eziokwu na ndị na-elekọta mmadụ-democrats na-akwado ikike na ahụ okwu.

Mgbe agha Balkan tiwapụrụ n’afọ 1912, a kpọakpa ya n’òtù ndị agha Serbia ma soro na-ebuso ndị agha Serbia agha na Albania . [1] O zipụrụ akwụkwọ ozi site n'ihu maka mpụ agha mgbochi ndị obodo bụ nke a na-agwa mgbe niile n'akpụ Worker's. [2] Mgbe ọ na-ede mkpụrụ ogbugbu ndị Albania n'oge ndị Serbia weghaara Kosovo na Turkey (1912), o kwuru, sị: ^[2]Mgbe o si na agha Balkan lọta, o akwụkwọ akwụkwọ ya na-akpa ike Serbia na Albania: A Contribution to the Critique of the Conqueror Policy of the Serbian Bourgeoisie, nke na-egosi ihe nke Ser Serbia na Albania ma akọwa "n'etiti nri Marxist kasị mkpa na ike mba na Balkans

Ọ nwụrụ na frontline na Agha Mbụ Mbụ na Vrače Brdo . Ọ dịka onye so na ngalaba Morava na Nọvemba 1914 na Agha Kolubara megide ndị agha Austro-Hungary na ụlọ akụ Ljig . N'afọ 1915, Leon Trotsky dere ihe mgbaàmà eji nke ọ pụtara: A na-akpọbu Slavija dị na Belgrade aha ya. O nwere okporo amá aha ya na Skopje, Užice, Belgrade, Kragujevac, na ọtụtụ obodo na obodo ndị ọzọ nke bụbu Yugoslavia.

Ọrụ ahọpụtara

Òtù Njikọ ( Sindikalne organizacije ) 1904.
Unions and Party ( Sindikati i partija ) 1904.
Austria-Hungary na Balkans ( Austro-Ugarska na Balkanu ) 1908.
Iwu Ọrụ na Social Democracy ( Zakon o radnjama i socijalna demokratija ) 1908.
Ndị ọrụ na Serbia ( Radnički pokret u Srbiji ) 1909.
Nzukọ Balkan ( Balkanska konferencija ) 1910.
Mbụ Balkan Social Democratic Conference ( Prva balkanska socijaldemokratska konferencija ) 1910.
Ajụjụ Albania ( Albansko pitanje ) 1910.
Agha na Udo ( Rat i mir ) 1910.
Ntọhapụ ụmụ nwanyị ( Oslobođenje žene ) 1910.
Usoro na omume ( Taktika i akcija ) 1910.
Bourgeois na ndị proletarian Serbia ( Buržoaska i proleterska Srbija ) 1911.
Marx na Slavs ( Marks na Sloveni ) 1911.
Serbia na Albania (Srbija na Arbanija) 1914.

Ihe ndetu

Ntụaka

.

Njikọ mpụga

Nyochaa nke "Serbia na Albania" nke Dimitrije Tucovic, (mpụta nke akwụkwọ)
Dimitrije Tucovic, Austro-Marxism na Mgbakwunye nke Bosnia na Herzegovina: Akwụkwọ ozi na Karl Kautsky, February 1909.
Dimitrije Tucović, Ederede na ntinye nke Bosnia site na Austria-Hungary na 1908, na Andreja Živković na Dragan Plavšić (eds), "Balkan Socialist Tradition and the Balkan Federation 1871-1915", "Revolutionary History", London, 2003.
Dimitrije Tucović, ọgbakọ Balkan Social Democratic mbụ, Maachị 1910.
(in German) Dimitrije Tucović: Serbien na Albanien: ein kritischer Beitrag zur Unterdrückungspolitik der serbischen Bourgeoisie
(in Serbian) Tucovićevo pismo o zločinima srpske vojske nad Albancima

[1] ČULI STE ZA NJEGA, A ZNATE LI KO JE ON? Dimitrije Tucović, čovek koji je kritikovao Srbe zbog zločina nad Albancima!.

[2] Review of “Serbia and Albania” by Dimitrije Tucovic

[1]

[2]