Audu Bako
Mmádu
ụdịekerenwoke Dezie
mba o sịNaijiria Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya24 Novemba 1924 Dezie
Ebe ọmụmụKaduna Dezie
Ụbọchị ọnwụ ya1980 Dezie
Asụsụ obodoAsụsụ Hausa Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaBekee, Asụsụ Hausa, pidgin Naịjirịa Dezie
Ọrụ ọ na-arụOnye ndọrọ ndọrọ ọchịchị, onye ọrụ ugbo Dezie
Ọkwá o jiGovernor of Kano State Dezie

. [1]Audu Bako (1924–1980) bụ onye uwe ojii na Gọvanọ mbụ nke Kano steeti n'oge ndị agha General Yakubu Gowon ka e mechara steeti ahụ site na mpaghara ugwu

Audu Bako
Usòrò:Photo of Audu Bako (1924-1980).png
Governor of Kano State
[[ Ambassador to Àtụ:CountryPrefixThe]]
In office
Àtụ:En dash range
Preceded byHassan Katsina
(Northern Region)
Succeeded bySani Bello
Personal details
Born24 November 1924
Kaduna, Northern Region,
British Nigeria
Died1980
OccupationPolice officer
Administrator

ndabere dezie

Audo Bako ịhụ na 1924 n'ogige ndị uwe ojii Kaduna .  Nna ya bu onye Argungu, Kebbi State .  Ọ bụ ọrụ ndị uwe ojii awụ iri atọ na isii wee họpụta ya ka ọ bụrụ onye isi mpaghara Sabon Gari na steeti Kaduna .  Nne ya Dije si Mariri, Kumbotso Local Government, Kano State ebe nne ya si Gezawa Local Government, Kano State.  Ọ akwụkwọ akwụkwọ na Kaduna Government School na Zaria Middle School.

. [2]Bako debara aha na ndị uwe ojii Naijiria na 24 June 1942, wee bụrụ onye nkuzi na iwu ndị uwe ojii na ndị uwe ojii Kaduna, wee bụrụ onye na-ahụ maka ikpe, ma nwoke onye anya onye uwe ojii na-ahụ  maka ndị uwe ojii niile nwe obodo na mpaghara ugwu mbụ.

Gọvanọ Kano State dezie

[2] A ochie ochie Gọvanọ ndị agha na steeti Kano n'ọnọ Mee 1967, Bako mere mmelite n'a nna ime obodo nke ndị eze ọdịnala na-achị achị.  Ọ ụgbọ mmiri imeziwanye ihe n'etiti ndị ọrụ ime obodo ebe ọ na-ebufe ụfọdụ ọrụ na-ekwu.  O kwuru na abụ a ga-eme ka ọnọdụ ndị Emir sikwuo ike na ọrụ ọdịnala ha dị ka ndị isi na-enyerechi

[3]Bako wuru ọtụtụ ihe owuwu Kano nke ọgbara ọhụrụ.  Aha ụlọ ọrụ steeti ( Audu Bako Secretariat ) na Audu Bako School of Agriculture dị na Dambatta bụ aha ya.  [1] A na-akpọkwa ụlọ Zoo Kano aha ya

. [4]Bako bụ onye nkwado siri ike na ụkpụrụ ụmụ.  [1] N'iji nkuzi Shehu Usman dan Fodio dị ka ihe ziri ezi ezi, Bako hiwere ụlọ akwụkwọ praịmarị,-achọịrị na ndị nkuzi maka ụmụ akwụkwọ na-ede.

. [5]O akara mbụ maka mmalite na ụdị njem nlegharị anya na steeti ahụ n'afọ 1967. [1] O ngalaba ahia na ụlọ ọrụ n'okpuru Ministry of Finance na 1968.

N'afọ 1969, Bako ịrịba iwu Bagauda Dam iji weta Project Irrigation Kadawa, nke bu ụzọ na-arụ ọrụ mmiri mmiri Kano .  N'agbata afọ 1970 na 1973, ịhụnanya ya nātọ ụgbọ mmiri Tiga ka ukwuu, na-achọ ike ugbo site na ịgba mmiri .  [1] A na-akpọ ya nna Kano's green revolution.  [2] Ozi, n'agbanyeghị na ebu n'obi nke ọma,, mmiri ahụ butere nnukwu nnukwu mmiri na ala mmiri Hadejia-Nguru nke dị n'okpuru mmiri, wee pụta nwee uru akụ na-ahụ na-ahụ mma.  [3] Emechara gbahapụrụ egwu mmiri mmiri Tomas Danbatta ya, ka emezi reya na 2008 wee nye obodo ndị dị na Dambatta, Makoda, na iche ime obodo Minjibir mmirika ọñụñụ.

. [6]Hassan Lemu jere ozi dị ka mpaghara mpaghara ya, Audi Howedi dị ka ike ndị agha (SMG), Bashari Gumel dị ka ike ukwu, Muhammadu Ibrahim jere ozi dị ka ite nke Kano State Executive Council 1968-1969, Sabo Sarki Mohammed dị ka  mgbasa ozi.  Ibrahim Bello na Isyaku Umar Tofa jere ozi n'ọkwa onye isi ikpọ n'onwe, ndị nwe nkeonwe bụ Abba Dutse, Babagana Adamu na Umaru Abdulwahab, Chief Protocol egwu Ali Ahmed na Ismaila Yaro Dandago

Ihe nketa dezie

. [7]Bako lara ezumike nka n'afọ 1975 ka mkpuru iche wetara General Murtala Muhammed n'alụ, ma ọrụ ugbo na steeti Sokoto .  Ọ nwụrụ na 1980, hapụ otu di ya nwụrụ na ụmụ iri na otu.  Mgbe ọ nwụsịrị, a kpọለቀ mmiri mmiri Tiga aha mmiri mmiri Audu Bako.  [1] A na-enye ihe nrite Audu Bako kwa afọ nye onye meri Kano International Polo Tournament.  [2] A na-ahụ Bako ugwu, a na-ewerekwa ya dị ka ihe atụ nke iguzosi ike n'ezi ihe.

Ntụaka dezie

  1. Nigerian States. WorldStatesmen. Archived from the original on 28 May 2010. Retrieved on 16 May 2010.
  2. John N. Paden (1973). Religion and political culture in Kano. University of California Press. ISBN 0-520-01738-2. 
  3. Stop the Axe: Kano Zoological and Botanical Garden next on line of destruction (en-US). Kano Focus (2020-12-23). Retrieved on 2023-05-09.
  4. Sue Ellen M. Charlton (1989). Women, the state, and development. SUNY Press. ISBN 0-7914-0064-6. 
  5. Business. Kano State Tourism. Archived from the original on 1 November 2009. Retrieved on 16 May 2010.
  6. Sule Ya'u Sule Suleysule (16 January 2009). How Kano Observed New Islamic Year. Daily Trust. Retrieved on 16 May 2010.
  7. Beverly Blow Mack (2004). Muslim women sing: Hausa popular song. Indiana University Press. ISBN 0-253-21729-6.