Izere bụ asụsụ na-aga n'ihu nke asụsụ Plateau na Naịjirịa. Dị ka Blench si kwuo (2008), ọ bụ asụsụ anọ, ọ bụ ezie na Ethnologue anaghị eme ka ọdịiche dị na-etiti NW na NE Izere. A na-asụ ụdị Cen na Ganang naanị 2000 nke ọ bụla. Cen agbakwunyere prefixes nke Berom na consonant alternation na isi Izere.

Asụsụ

dezie

Blench (2019) edepụtago asụsụ Izere ndị a.[1]

  • Fobur
  • Ebe ugwu ọwụwa anyanwụ (Federe)
  • Ndịda (Foron)
  • Ichèn
  • Faishang
  • Ganang

Ọmụmụ ụdaolu

dezie

Ndepụta ụdaume Izere gụnyere ụdaume 29 na ụdaume asaa ma na-eme ka ụdaolu atọ dị iche; ụda olu abụọ ọzọ na-apụta naani obere oge, na okwu ndị a gbazitere na n'ihi onomatopoeia.[2]

Mkpụrụ okwu

dezie

A na-egosi ụdaume nke Izere na tebụlu na-esonụ.

Akụkụ abụọ Ọgwụ ezé Alveolar Ọkpụkpụ akpịrị Palatal Velar Akpịrị ọnụ Ọkụ
Kwụsị p  b t  d c  j k  ɡ k͡p  ɡ͡b
Ụgbọ imi m n ɲ ŋ ŋ͡m
Ihe na-atọ ụtọ (r)
Ihe na-esiri ike f  v s  z ʃ  ʒ h
Africate ts
Ihe atụ yɥ w
Akụkụ l

Mkpụrụedemede

dezie

A na-egosi ụdaume nke Izere na tebụl na-esonụ.

Ụda ụdaume
N'ihu Nlaghachi
N'akụkụ i u
N'etiti etiti e o
Mepee n'etiti ɛ
Emeghe a

Ụda Akụrụngwa

dezie

E nwere ọkwa atọ (L, M & H) na abụọ contour tonemes (LM & HL) na Izere; abụọ ikpeazụ a na-ahụ naanị na okwu mgbazinye na onomatopoeia.

Ihe odide

dezie
  1. Blench (2019). An Atlas of Nigerian Languages, 4th, Cambridge: Kay Williamson Educational Foundation. 
  2. Blench. Dictionary of the Izere language. 
  • Blench (2008) Prospecting proto-Plateau. Ihe odide.

Njikọ mpụga

dezie