Abortion in American Samoa

Ime na America Samoa bụ nke iwu kwadoro mana ọ nwere ọtụtụ mgbochi ọ bụ iwu na-akwadoghị nke ọma. Emere iwu ndị a n'afọ 1980. Mgbe nje Zika kụrụ na 2015 na 2016, ụmụ nwanyị enweghị ike ite ime ọ gwụla ma ha nwere ego zuru oke iji fega Hawaii. N'afọ 2018, ọgwụ na-ete ime adịghị adị mana n'ụtụtụ mgbe pill dị.

Akụkọ ihe mere eme

dezie

N'afọ 2016, nje Zika meriri American Samoa nke ukwuu, n'agbanyeghị mbọ a na-agba iji gbochie mgbasa ya, ebe ụmụ nwanyị dị ime 21 mara na ha butere nje a n'ime mmadụ 55,000. E nyere ụmụ nwanyị dị ime n'ofe American Samoa condom mgbe ha na-achọ nlekọta ime nwa na ụlọ ọgwụ anọ na otu ụlọ ọgwụ na-amalite na 2015 ma na-aga n'ihu na 2016. A kwadoro nke a na akụkụ niile nke nlekọta prenatal na American Samoa na-enye nkwado site na gọọmenti na-amalite na okpomọkụ nke 2015. nke mekwara ka ụmụ nwanyị na-achọ nlekọta tupu ha amụ nwa dịka ha chere na mbụ ruo n'ọnwa atọ ka ha chọọ nlekọta. Ụmụ nwanyị dị ime kwadoro na ha nwere nje Zika nwere nhọrọ ole na ole n'ihi na nanị ụzọ isi ite ime bụ ma ọ bụrụ na ndụ nne dị n'ihe ize ndụ na nje Zika erughị eru dị ka ihe dị otú ahụ; Ọ bụrụ na ụmụ nwanyị chọrọ ite ime, naanị ezigbo nhọrọ ha ma ọ bụrụ na ha nwere ike imeli ya, ma ọtụtụ enweghị ike, bụ ịgbaga Hawaii.[1]

Akụkọ iwu

dezie

Ntuziaka nke September 20, 1985 sitere n'aka Attorney General nke American Samoa kwuru na ite ime a na-ahọrọ na-ekwekọghị na iwu nakwa na usoro dị otú ahụ enweghị ike ime n'ụlọ ọgwụ ọha na eze.[2][3] Akụkụ iwu 46.3904, nke gafere na 1986, kwuru na ọ dịghị dọkịta ma ọ bụ onye ọrụ ụlọ ọgwụ nwere ike ịmanye isonye na usoro ite ime ma ọ bụrụ na ime nke a megidere akọ na uche ha, nakwa na ịjụ dị otú ahụ anaghị emetụta mpụ, nchịkwa ma ọ bụ ịdọ aka ná ntị.[2][3] Akụkụ iwu kwadoro na 1986 kwupụtara na naanị ndị nwere ike ime ite ime iwu kwadoro n'American Samoa bụ ndị dọkịta American Samoan nwere ikikere.[2][3] Ka ọ na-erule n'afọ 1998, ngalaba iwu 46.3902 na 46.3903, nke a nabatara na 1986, mere mgbalị ọ bụla ịkwụsị ime ma e wezụga ma ọ bụrụ na ịzọpụta ahụike ma ọ bụ uche nke nne mpụ. [2] [3][4]

Akụkọ ihe mere eme nke igbochi afọ ime

dezie

Ka ọ na-erule afọ 2014, ọgwụ mgbochi afọ ime dị ka mifepristone adịghị na American Samoa, n'ihi na gọọmentị anaghị ekwe ka e jiri ego Title X mee ihe maka ite ime. A na-enweta ọgwụ n'ụtụtụ mgbe ọgwụ gasịrị n'ihi na ọ na-egbochi ime ime ma a naghị ele ya anya dị ka ihe na-eme ka afọ ime.[4]

Ihe odide

dezie
  1. Cultural factors complicate Zika prevention in American Samoa (en). NBC News. Retrieved on 2019-05-29.
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 Arndorfer (December 1998). A State-By-State Review of Abortion and Reproductive Rights (in en). DIANE Publishing. ISBN 9780788174810. 
  3. 3.0 3.1 3.2 3.3 Code Annotated. www.asbar.org. Retrieved on 2019-05-29.
  4. 4.0 4.1 EMERGENCY CONTRACEPTION IS NOT AN ABORTION PILL (en). www.samoanews.com (2014-06-27). Retrieved on 2019-05-29. Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name ":1" defined multiple times with different content