Òtù Ndị Inyom

Nzuko ndi Hungaria na akwado ekike umunwanyi(Templeeti:Lang-hu, 1904–1942)E mepụtara ya site n'aka Rosika Schwimmer na Vilma Glücklich. Ụlọ ọrụ a na-agba mbọ maka ịdị mkpa nke ụmụ nwanyị na Hungary n'ihe niile gbasara ndụ ụmụ nwanyị. Na mgbakwunye na itinye aka maka ikike ụmụ nwanyị ịtụ vootu, ha dere azịza maka imezi ụkpụrụ alụmdi na nwunye ma gbaa gọọmenti ume ka ha zaa maka ọrụ na ọzụzụ maka ndị ọrụ ụmụ nwanyị.

Faịlụ:Hungarian Feminist Association 1924.jpg

Akụkụ nke ndị otu Feministák Egyesülete 1924: aka ekpe gaa n'aka nri: Melanie Vámbéry, Flóra Irma Havas, Irma Szirmai, amaghị, Vilma Glücklich, Eugénia Miskolczy Meller, amaghị. N'azụ azụ l ruo r: Nora Kunfi, onye a na-amaghị, Gizella Fekete, Klara Kozma-Glücklich, Mrs. Fekee?, Laura Polányi-Stricker, onye a na-amaghị

Akụkọ ihe mere eme

Ma Vilma Glücklich na Rosika Schwimmer sitere na nzụlite nke ịhazi na ichebe ndị ọrụ nwaariaa ma banye n'ihe gbasara ụmụ nwanyị n'ozuzu. N'ịzụlite mmekọrịta ya na òtù ụmụ nwanyị mba ụwa, Schwimmer na ụmụ nwanyị dị ka Marie Lang na Adelheid Popp nkeostria na Aletta Jacobs nke Netherlands na-ederịta akwụkwọ ozi. Ndị inyom a a ma ama gbara ume ka e guzobe otu nzukọ ụmụ nwanyị Hungri nke ga-eweta ọdịmma dịgasị iche iche nke òtù ụmụ nwanyị ndị ọzọ n'otu. Jacobs, karịsịa, gbara Schwimmer ume ka o mepụta otu nzukọ nke a ga-anabata na Kọmitii Ụwa maka Ndị Nwanyị (ICW). Ọ rịọkwara ya ka ọ gaa ogbako a ga-eme na 1904 na Berlin. Glücklich na Schwimmer kpebiri ịga nzukọ ahụ ma kpughee netwọk nkwado na nsogbu ndị ụmụ nwanyị mba ụwa na-ekerịta. Ha laghachiri Budapest wee guzobe Òtù Ụmụ nwanyị (Hungarin) obere oge ka ha lọtara. Ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ ozugbo, nzukọ ahụ sonyeer Nzukọ Ụwa Maka Ikike Ịtụ Vootu Ndị Nwanyị (IWSA) dị ka onye mmekọ Hungaia.[1]

Vilma Glücklich na-ejide akwụkwọ akụkọ nke Feministák Egyesülete, A Nő - Feminista Folyóirat

Meller dere nyocha nke FE banyere mgbanwe iwu alụmdi na nwunye maka Iwu Obodo Hungaria nke 1913, na-akpọ maka nha nhata nwoke na nwanyị na mmeso nhata. Ọ bụkwa otu n'ime ndị isi na-ahazi Nzukọ ISWA nke 1913 nke e mere na Budapest na Nzukọ Ndị inyom nke 1916, nke ndị ọrụ machibidoro n'ihi na ụmụ nwanyị ahụ na-agba ume ka udo dị.[4] N'otu afọ ahụ, FE gbara ndị omeiwu ume ka ha nzuko otu ọrụ umunwanyi Hungaria,e nwere ọtụtụ ndị inyom di ha nwụrụ na ndị nwunye nke ndị merụrụ ahụ n'agha bụ ndị ghọrọ ndị na-ahụ maka ịbụ ndị na-enweta ego n'ezinụlọ.[5] Mgbe Glücklich nwụrụ na 1927, Szirmai weghaara ọnọdụ ya dị ka onye ndú nke FE, mana ọ ghaghị ịpụ n'ihi ọnọdụ ezinụlọ, na-ahapụ naanị idu ndú nkeFE n'okpuru nduzi nke Meller. [6] Melanie Vámbéry jere ozi dị ka odeakwụkwọ nke nzukọ ahụ site na 1913 ruo mgbe ọ kwagara n'ime obodo na 1938 iji zoo n'aka Ndị Nazi; ọ nwụrụ n'Ogige ịta ahụhụ n'oge Agha Ụwa nke Abụọ. [2][6]

Na mgbakwunye na ọrụ ha na Budapest, FE rụrụ ọrụ nhazi na mba ahụ dum na-enwe nkuzi ma na-eguzobe njikọ alaka. A machibidoro nzukọ ahụ maka ọrụ udo na 1942, ọ bụ ezie na ọ gara n'ihu na nzuzo ruo na Mee, 1944, mgbe e jidere Meller ma zigara ya n'ụlọ mkpọrọ Kistarcsa.[2][7] Njikọ ahụ haziri na 1946, na Szirmai dị ka onyeisi oche. Ọ duziri emume ncheta nke nzukọ ahụ mere maka Schwimmer na 1948, mana gọọmentị gbasasịrị FE ọzọ na 1949. [2] [8][9] N'afọ 1958, Noémi Kóbor , odeakwụkwọ ikpeazụ nke nzukọ ahụ, nyere ihe ndekọ ndị o nwere n'uwa Széchényi Library. Ebe ọ bụ na ha enweghị ike ichekwa ha, ọbá akwụkwọ ahụ zigara ha na ulo nchekwa oru nke Hungaria n'afọ sochirinụ. Akụkụ nke akwụkwọ nzukọ ahụ dị n'ime akwụkwọ Rosika Schwimmer na ulo akwukwo oha new york ebe o debere ha na 1920. [2]