Osun-Osogbo

Osun-Osogbo

sacred grove, cultural heritage, monument, tourist attraction, heritage site, forest

akara ala	Osun-Osogbo
mba/obodo	Naijiria
dị na ngalaba nhazi mpaghara	Osogbo, Ȯra Osun
ebe	Osogbo
nhazi ọnọdụ	7°45′20″N 4°33′8″E, 7°45′18″N 4°33′2″E
heritage designation	World Heritage Site, Declared National Monument, World Heritage Site
World Heritage criteria	World Heritage selection criterion (ii), World Heritage selection criterion (iii), World Heritage selection criterion (vi)

Ogige Osun-Osogbo dị ọtụtụ narị afọ ma so na nke ikpeazụ n'ime oke ọhịa dị nsọ nke jikọtara na nsọtụ nke ọtụtụ obodo ndị Yoruba tupu e nwee nnukwu obodo. N'ịghọta mkpa ọ dị n'ụwa niile na uru omenala ya, e denyere Ogige Dị Nsọ ka ọ bụrụ saịtị UNESCO World Heritage Site na 2005.

N'afọ 1950 ka e merụrụ Osun-Osogbo: ụlọ arụsị na-eleghara anya na ndị ụkọchukwu gbahapụrụ ogige ahụ ka ọrụ omenala na mmachi na-ebelata. Omume ndị amachibidoro dị ka ịkụ azụ, ịchụ nta na igbutu osisi na Grove mere ruo mgbe onye Ọstria, Susanne Wenger, nyere aka iweghachite nchebe ọdịnala nyere ya.

Site na agbamume nke Ataoja na nkwado nke ndị obodo, Wenger "guzobere New Sacred Art Movement iji maa ndị na-akọ akụkọ ala aka, ịchụpụ ndị ọchụnta ego, chebe ụlọ nsọ ma malite usoro dị ogologo nke iweghachi ebe nsọ dịghachi ndụ site n'ịkwado ya ọzọ., ka obi dị nsọ nke Osogbo". Wenger mechara bụrụ aha ya bụ Adunni Olorisha wee mee ka onye na-elekọta ubi ochie.

Kwa afọ, a na-eme emume Ọsun-Osogbo n’ọnwa Ọgọst n’Ugbo. Ememme a na-adọta puku kwuru puku ndị na-efe Ọsun, ndị na-ekiri ihe nkiri na ndị njem nlegharị anya sitere n'akụkụ niile nke ndụ.

Akụkọ ihe mere eme nke Ememme

Ekwenyere na mmemme nime obodo Osun-Osogbo nwere ihe karịrị narị afọ asaa. N'akụkọ ihe mere eme, ihe omume ndị nna ochie mere ka e mee ememme a. N’otu oge, otu ndị na-akwaga mba ọzọ bụ ndị otu nnukwu dinta a na-akpọ Olutimehin nọ n’akụkụ osimiri Ọsun iji zọpụta onwe ha n’ụnwụ. N'akụkụ osimiri, YEye Ọsun bụ chi mmiri pụtara site na mmiri dị n'ihu Olutimehin wee rịọ ya ka o duru ndị mmadụ gaa ebe pụrụ iche (obodo Osogbo nke dị ugbu a). Chi nwanyị ahụ kwere nkwa ichebe otu ahụ ma wetara ha ọganihu n'ihi àjà a na-achụrụ ya kwa afọ. Ndị otu ahụ nabatara echiche a, taa, àjà kwa afọ a na-achụrụ chi nwanyị osimiri Ọsun bụ ihe a ka na-eme dị ka mmemme nime obodo Osun-Osogbo.

N'oge a, ọnwa Ọgọọst bụ ọnwa emume ndị Osogboland nke gụnyere mmemme ịsacha obodo na nzụkọ omenala na ndị nna nna ha, ndị malitere alaeze Osogbo.

Ememme Ọsun-Osogbo n’onwe ya bụ mmemme were izuụka abụọ. Omenala a na-asachapụ n’Osogbo bụ ‘Iwopopo’, nke ụbọchị atọ gachara, a na-agbanye oriọna dị narị afọ ise dị iri na isii a na-akpọ ‘Ina Olojumerindinlogun’. Mgbe ahụ, 'Iboriade', bụ ọgbakọ okpueze nke ndị ọchịchị gara aga, ndị Ataoja nke Osogbo, ga-abịa maka ngọzi.

Ememe ahụ na-ejedebe na njem n'ebe arụsị dị nsọ dị n'osisi dị nsọ ebe nnukwu ìgwè mmadụ na-ewuli elu. Ịgba ịgba, ịgba egwú, ịgba egwú, iyi uwe mara mma, ikwu okwu banyere asụsụ Yoruba, ịgụ abụ abụ otuto, na ihe ndị ọzọ na-eme ka ihe omume ahụ pụta ìhè. Nke a bụ onye isi oche Ataoja nke Osogbo tinyere onye na-eme ihe nkiri akpọrọ Arugba na kọmitii ndị ụkọchukwu, bụ ndị megharịrị nzukọ mbụ n'etiti Oluwatimilehin na Yeye Osun. Arugba bụ nwa agbọghọ si n'agbụrụ eze na-akpọ ya, na-achụkwa chi.

N'afọ abuo puku na iri abuo, njem a bụ naanị ndị na-eme emume ma kwụsịtụrụ nsonye ọha n'ihi COVID-19 .

Ina Olojumerindinlogun, oriọna dị nsọ na-enwu na mbido mmemme Ọsun-Osogbo kwa afọ.

Ememme a baara ngalaba njem nlegharị anya na Naịjirịa nnukwu uru. Ọ na-enyere ndị obodo aka ire omenala ha nye ndị njem nlegharị anya na-abịa ma n'ime obodo maobu ochichi obodo ma si n'akụkụ ụwa dum.