Plato: Ọdịiche dị n'etiti nyochagharị

Content deleted Content added
No edit summary
No edit summary
Ahiri 1:
 
[[File:Plato n'igbo.pdf|thumb|A short biography of Plato]]
 
Plato bụ ọkàọmụma na ọdọ-mgbakọ na Ogegboo Greece. Plato bụ nchoputa nke Academy n'Atens, ewumewu mbu nke mmụta kakacha elu na ụwa Ọdịdaanyanwụ , naọfọrọnta atụlewo ụwa-ni (ly) ọfọrọ-nta kasị mkpa na -ịzụlite nkeọmụmankàọmụma (philosophy), karịsịatumadu na omenalan’menala Ọdịdaanyanwụ. Ahu-edemede (canon) ya etisaghị ihe karịrị 2500 afọ-ovob (s), na ọ bụ ya bụ achọghị ịzụ otu nke kasị ukwuu, ọ bụghị n'onye kasị ukwuu, ọdọ-ede nọ na ngbakọ-ede Ọdịdaanyanwụ dum .
Tinyere ọdọ-nkụzi ya, Socrates, yana amụrụvi kasị ama, Aristotle, Plato tọrọ nnọọ ntọala nke nkà ihe ọmụmankàọmụma na nkàmmụta Ọdịdaanyanwụ. Alfred North Whitehead si otu mgbe kwuru, sị: "nke kasị dịrị nchebe n'ozuzu akparamagwandona-agwa nke European ọdịnala nkàọmụma Europe bụ na ọ na mejupụtara nsorosoronsorosoroob nke ededeala (footnote) maka Plato. "[3] Tụkwasị n'ịbụ a mmadu ntọala maka nkàmmuta Ọdịdaanyanwụ, nkàọmụma, na nkàmgbakọ (mathematics), Plato ha tukwara yaPlato aka dị kadịka otu n'ime mbido-vi-ob nke ọnọdummụọ Ọdịdaanyanwụ, tumadu ọnọduKraịst, nke putara na Friedrich Nietzsche, n'etiti ndị ọzọ ọkà mmụta , akpọrọkpọrọ "Platoomi ọha.’
Nrubeime Plato nrubeimewo n’elu elulo Christianu a na-eche, ha cheworo na ọ gbugbowo site(mediated) na isi -mmetụta Saint Augustine nke Hippo, otu n'ime ndị kasị mkpa ọkàọmụma Christian na ọdọ-okpukpe na-ogegaraga. Plato bụ ngbanwevi (the ‘vi’ stands for ‘er’ or ‘or’) nke nkatankpakọrita na ziza (form)-ob (s), nkàechiche na nkàọmụma, nke sitere na ya. Plato dịkwa ka nchoputavi nke nkàọmụma ndọrọọchịchị Ọdịdaanyanwụ , ya na Ọchiotutu (republicRepublic), na Iwu n’ettitn’ettiti nkata-obnkpakọritaob ndị ọzọ , na-enye ụfọdụ n'ime ndị mbụ agwọọrịa nke ajụjụ-obajụjụob ndọrọọchịchị ndị si na nkàọmụma anya-disi (perspective)
Plato bụ Atenvi nke ọmumu eze; ghọrọ amụrụvi Socrates. Ọ buwo nchekwube ọdọejije tupu ya abịa n'okpuru ndunihu Socrates , nakwa ọ ga-enye olu n’ọnwụ nke Socrates na-ejijeogi (dramatic) zizaob (forms) na Ngbahalu na nkpakọritaNkpakọrita yiriwo na isi oge kacha. E mesịrị Plato jere ozi dị ka onye nkụzi nke Aristotle ihe karịrị afọ 20 tupu Aristotle putara ka chọpụtara onwe ya ulọ-akwọ, Lyceum, nakwa ọ mmetụtakacha ọfọrọnta ulọ-akwụkwọ ọ bụla nkàọmụma Grik, na ndị Stoik, na Neoplatonviob ikekwe na-egosi metukachara elulo ha. Plato bụkwara onyenkụzi ọchigbovi nke Daịọnisiọs onye Syracuse, na onye ọ nwara ikpe ihu ọma na-ahụ ka ọ nkàọmụma emejuputa okweizi-ob (principles)nkàọmụma okweiziob na omume, n'ihi na ọ dikwara emowo site Epicurus, onye kwuru si ọ dị ka " Dionysiokolakes ", ma ọ bụ a"maọbụ okwuireụtọvi‘okwuireụtọvi nke ọchigbo’.
 
Ndị ọzọ n'oge bunbu dindi ilo nke Plato buwo mgwooruviNgwooruvi (Materialist), nkpuriviNkpurivi (Atomist) Democritus, onye ahaọma-niahaọmani Plato ledaworo ukwuu nke ọ ga-anakọta dị ka ọtụtụ n'ime ọrụ nwere ji kpọọ ha ọkụ, na Diogenes nke Sinope, ma ọ bụ Diogenes na Cynic, onye Plato na-akpọ "otu Socrates puwo ara", na onye, kọrọwo-ni, mgbe Plato gwara Diogenes na ọ gaghi eji aka ya asa onwe ya akwọnriba (salad) ma ọ bụrụ na ọ mụtara e nyewo Daịọnisiọs nsọpụrụ , zaghachiri na, ọ bụrụ na Plato mụtara na-asa ya onwe ya akwọnriba (salad), ọ "ga-enweghị-abụ ohu nke Daịọnisiọs."
Tinyere ọdọ-nkụzi ya, Socrates ya amụrụvi kasị ama, Aristotle, Plato tọrọ nnọọ ntọala nke nkà ihe ọmụma na nkàmmụta Ọdịdaanyanwụ. Alfred North Whitehead si otu mgbe kwuru, sị: "nke kasị dịrị nchebe n'ozuzu akparamagwa nke European ọdịnala nkàọmụma bụ na ọ na mejupụtara nsorosoro nke ededeala maka Plato. "[3] Tụkwasị n'ịbụ a mmadu ntọala maka nkàmmuta Ọdịdaanyanwụ, nkàọmụma, na nkàmgbakọ, Plato ha tukwara ya aka dị ka otu n'ime mbido-vi-ob nke ọnọdummụọ Ọdịdaanyanwụ, tumadu ọnọduKraịst, nke putara na Friedrich Nietzsche, n'etiti ndị ọzọ ọkà mmụta , akpọrọ "Platoomi ọha.’
 
Plato nrubeimewo n’elu elulo Christianu a na-eche ha cheworo na ọ gbugbowo site na isi mmetụta Saint Augustine nke Hippo, otu n'ime ndị kasị mkpa ọkàọmụma Christian na ọdọ-okpukpe na-ogegaraga. Plato bụ ngbanwevi nke nkata na ziza (form)-ob (s), nkàechiche na nkàọmụma, nke sitere na ya. Plato dịkwa ka nchoputavi nke nkàọmụma ndọrọọchịchị Ọdịdaanyanwụ , ya na Ọchiotutu (republic), na Iwu n’ettit nkata-ob ndị ọzọ , na-enye ụfọdụ n'ime ndị mbụ agwọọrịa nke ajụjụ-ob ndọrọọchịchị ndị si na nkàọmụma anya-disi (perspective
 
Plato bụ Atenvi nke ọmumu eze; ghọrọ amụrụvi Socrates. Ọ buwo nchekwube ọdọejije tupu ya abịa n'okpuru ndunihu Socrates , nakwa ọ ga-enye olu n’ọnwụ nke Socrates na-ejijeogi zizaob (forms) na Ngbahalu na nkpakọrita yiriwo na isi oge kacha. E mesịrị Plato jere ozi dị ka onye nkụzi nke Aristotle ihe karịrị afọ 20 tupu Aristotle putara ka chọpụtara onwe ya ulọ-akwọ, Lyceum, nakwa ọ mmetụtakacha ọfọrọnta ulọ-akwụkwọ ọ bụla nkàọmụma Grik, na ndị Stoik, na Neoplatonviob ikekwe na-egosi metukachara elulo ha. Plato bụkwara onyenkụzi ọchigbovi nke Daịọnisiọs onye Syracuse, na onye ọ nwara ikpe ihu ọma na-ahụ ka ọ nkàọmụma emejuputa okweizi-ob (principles) na omume, n'ihi ọ dikwara emowo site Epicurus dị ka " Dionysiokolakes ", ma ọ bụ a" okwuireụtọvi nke ọchigbo’.
 
Ndị ọzọ n'oge bun di ilo nke Plato buwo mgwooruvi, nkpurivi Democritus, onye ahaọma-ni Plato ledaworo ukwuu nke ọ ga-anakọta dị ka ọtụtụ n'ime ọrụ nwere ji kpọọ ha ọkụ, na Diogenes nke Sinope, ma ọ bụ Diogenes na Cynic, onye Plato na-akpọ "otu Socrates puwo ara", na onye, kọrọwo-ni, mgbe Plato gwara Diogenes na ọ gaghi eji aka ya asa onwe ya salad ma ọ bụrụ na ọ mụtara e nyewo Daịọnisiọs nsọpụrụ , zaghachiri na, ọ bụrụ na Plato mụtara na-asa ya onwe ya akwọnriba (salad), ọ "ga-enweghị-abụ ohu nke Daịọnisiọs."